Ugostitelji i drugi sitni privatnici po uvođenju fiskalizacije počeli su prijavljivati bitno veće prihode, odnosno plaćati i više poreza državi, no to u ukupnoj statistici naplate PDV-a nije pomoglo, u Hrvatskoj je u prvih pola godine naplaćeno skoro 7 posto manje PDV-a nego u isto vrijeme lani. Ipak, fiskalizacija koliko god njeni rezultati bili upitni – s obzirom da inzistira jedino na bezuvjetnoj financijskoj disciplini naspram države, a zanemaruje hrpu popratnih nedaća za gospodartvenike koje država nikako da riješi – hvaljena je s relevantnih pozicija iz inozemstva kao jedna od rijetkih uspješno provedenih reformskih poteza aktualne Vlade, pa neki, poput Čeha ovih dana, spominju u tom segmentu Hrvatsku kao uzor od kojeg treba učiti. Financijska i porezna disciplina je sjajna stvar, ali u državi gdje previše ljudi krpa kraj s krajem, računajući tu i privatnike, inzistiranje na cijeđenju iz džepova građana može dovesti do kontraefekta. Recimo, do daljnjeg pada potrošnje što se i dogodilo kod nas u prvih šest mjeseci ove godine. Pa je državna blagajna opet praznija.
Država često u naplati poreza i izmišljanju novih pokazuje inovativnost i determiniranost koja je na žalost ne resi u područjima koja se tiču boljeg života građana. To je tako sada, to je tako bilo i prije. Čak i u socijalizmu, u kojem je velika većina građana radila u sigurnosti državnih tvrtki, ali u kojem se moglo okušati i u privatnom biznisu. Iz uvodničkog komentara u lokalnim novinama prije malo više od 40 godina saznajemo da je takvih na području tada bilo (čak) 392. I da se moćnici još nisu sjetili fiskalizacije, ali su svakako tražili modele kako privatnicima izbiti iz džepa što više dinara.
“Obrtnici”, Karlovački tjednik, 26.srpnja 1973.
Često smo skloni da od komarca pravimo slona. Tako je i nedavna predstavka privatnih autoprijevoznika predsjedniku Skupštine općine Karlovac mnogim građanima u uho došla kao obustava rada autoprijevoznika. Prijevoznici su se “pobunili” protiv načina obračunavanja poreza. Do ove godine njima se porez paušalno određivao. Međutim, Zakonom o porezima građana i općinskom Odlukom o porezima prijevoznicima i povelikom broju drugih obrtnika će se porez obračunavati prema ostvarenom dohotku. I baš je tu sjeme obrtničkog nezadovoljstva. Naime i Zakon i Odluka obavezali su ih da vode knjige prihoda i rashoda. Svaku uslugu, bilo građaninu bilo organizaciji udruženog rada dužni su ubilježiti u rubrike tih knjiga. A one nisu ništa novo ni u svijetu ni kod nas. Upravo one omogućavaju da se konačno može stvarnije oporezovati ne samo prijevoznik nego i ostali obrtnici kojima se porez obračunava prema dohotku. Ove godine će svoje poslovanje 135 obrtnika morati voditi po sistemu jednostavnog knjigovodstva, dok će 257 obrtnika morati imati knjigu prihoda i rashoda. Među obrtnicima su prijevoznici, privatni ugostitelji, soboslikari, slastičari, svi oni kojima se porez obračunava prema dohotku. Ali ova 392 obrtnika s područja karlovačke komune dužni su svim mušterijama izdavati račune za učinjenu uslugu. Tu se nalazi kamen spoticanja. Još se nije dogodilo da je primjerice tako radio-serviser privatnik dao stranki račun kao što to čine servisi različitih tvornica. Takvo što je privatnim obrtnicima nepoznato. A time će se u znatnoj mjeri moći dobiti stvarniji uvid u prihode koje ostvaruju obrtnici. Na građanima je da za usluge koje im se čine traže priznanicu na iznos koji su platili. Stopa poreza od 35 posto očito nije razlog “pobune” obrtnika, u ovom slučaju prevozničke predstavke.
Pripremio Tihomir Ivka