U vrijeme gradonačelnika Josipa Boljkovca sredinom šezdesetih
Karlovac je grabio krupnim koracima napretka i modernizacije. No
iz starih novina se podsjećamo da je u to doba ponešto i izgubio.
Primjerice, do 1966. godine u Karlovcu je postojala i viša škola
prilično “nobl” naziva Pedagoška akademija Karlovac. Kao što
doznajemo iz teksta, kao i u drugim većim sredinama, nagli rast
populacije i povećanu pažnju sustava obrazovanju mladih nije
pratila i odgovarajuća obrazovna struktura nastavničkih kadrova.
Mnogi od njih radili su sa “sumnjivim” diplomama ili bez
formalnog učiteljskog obrazovanja, pa je postojanje takve
ustanove u Karlovcu imalo smisla. U jednom trenutku, više
strukture su zaključile da se stvari moraju centralizirati po tom
pitanju, a lokalna politika shvatila da za očuvanje svoje
akademije treba mnogo novca kojeg nemaju. I pala je šaptom, a
Karlovac u to doba izgubio nukleus oko kojeg bi gradio status
veleučilišnog grada, kojeg je u punom smislu stekao tek u
neovisnoj Hrvatskoj.
Akademija, Karlovački tjednik, 27. siječnja
1966.
Prijedlog republičkog Sekretarijata za prosvjetu, kulturu i
fizičku kulturu izazvao je živo reagiranje u Karlovcu. Prema tom
prijedlogu u budućoj mreži viših škola nema Pedagoške akademije
Karlovac.
To je i razlog burnom sastanku koji je održan prekjučer u
zbornici ove škole. Iako ovaj prijedlog još nije konačan,
sastanak je bio vrlo važan da se i od direktno zainteresiranih
općina čuje mišljenje; za ili protiv. Osnova za diskusiju, po
našem uvjerenju, trebala je biti s ciljem da se nastavnici za
osnovne škole što kvalitetnije obrazuju. Ali…
Ova diskusija o karlovačkoj Pedagoškoj akademiji nije u
potpunosti uspjela. Nitko nije decidirano dao zaključak i
prijedlog – što i kako? I oni koji imaju niz argumenata da ova
škola i dalje radi kao samostalna ustanova i oni koji vjeruju da
ovakva ne može postojati su se izjašnjavali sa “da”, iako su
najodgovorniji ljudi u općinama kazali jednostavno rečeno: da
nemaju uvjeta ni za sufinanciranje 50 posto troškova ove više
škole.
Naši zastupnici u Saboru zato će imati ukoliko još ne bude
konzultacija, dosta teškoća da se argumentirano suprostave
prijedlogu republičkih prosvjetnih organa.
Nama se čini, da je na ovom skupu trebalo više govoriti o
prijedlogu da se u Karlovcu, naravno ako dođe do ukidanja
akademije, osnuje nastavni centar u kome bi se školovali redovni
studenti za studij razredne nastave. U ovakvom centru trebalo bi
organizirati i izvanredni studij deficitarne nastavničke struke
kao što je fizika i matematika ili biologija i kemija. Postoje
pomagala i kabineti i – potrebe za studij uz rad. Jer, u užem
području kotara još uvijek ima preko 300 prosvjetnih radnika bez
odgovarajućih kvalifikacija.
Oni koji su pozvani u našem kotaru da o tome daju svoje mišljenje
trebali bi biti precizniji i otvoreniji. Ovako, sa sofističkim
diskusijama – ostaje sud da se samo čeka odluka “odozgo”.
Pripremio Tihomir Ivka