Ono što danas mondeno zovemo shopping centrima nekad smo nazivali
robnim kućama. I dok je tvornica nekad bilo na svakom ćošku, a
robnih kuća po jedna gdje se obično, u skladu s planskom
ekonomijom, moglo kupiti uglavnom sve potrebnno za život, danas
je situacija obrnuta. Robne kuće su iza svakog ugla, a tvornica
je sve manje. Karlovac nije izuzetak, bolje rečeno ogledni je
primjer “šopingizacije” grada, počevši još od vremena gradnje
Kauflanda u centru grada kojem je netko iz tadašnje vlasti zbog
nezakonitog pogodovanja trebao završiti u zatvoru, ali nije.
Vremena su takva, strani ulagači plaču kako je teško pored
hrvatskih propisa, birokracije i skupe radne snage otvoriti kakav
proizvodni pogon, ali, zanimljivo naši propisi i birokracija nisu
problem niti radnici preskupi kad na ledini treba izgraditi
trgovački centar. Po mogućnosti što bliže strogom centru grada.
I prije stranih trgovačkih lanaca Karlovac je imao snažnu
trgovinu na malo, Radna organizacija “Tekstil” zapošljavala je
više ljudi nego svi karlovački trgovački centri zajedno, a imali
su i gdje raditi. Iz vremena kad je “Tekstilka” proširena
početkom osamdesetih, saznajemo zanimljiv podatak da je to
svojevremeno bio najveći trgovački objekt u Hrvatskoj, ali i da
su im se ambiciozni planovi širenja gradnjom novog skladišnog
prostora na Kaštelu izjalovili.
“Robna kuća pred završetkom – na redu skladišni prostor”,
Karlovački tjednik, 18. prosinca 1980.
Prije desetak godina bilo je i takvih koji su sumnjali da će se
smioni i ambiciozni planovi radnika karlovačkog
“Tekstila” u potpunosti ostvariti i da će Karlovac, a i šira
regija imati suvremenu trgovinsku organizaciju koja će biti u
stanju da tekstilom i drugim robama snabdijeva šire područje
Pokuplja i Korduna. Danas, nakon 10 godina, otkako je počela
adaptacija i dogradnja karlovačke “Tekstilke”, radnici “Tekstila”
sve su bliže svojim ciljevima. Ova robna kuća ima 14 tisuća
kvadratnih metara korisnog prostora i najveći je trgovački
objekat u SR Hrvatskoj. “Tekstilka” je prerasla u robnu kuću
univerzalnog tipa, a privode se kraju radovi na proširenju ovog
objekta. No time problemi koji tište godinama ovu radnu
organizaciju još neće biti riješeni. Velik dio nesporazuma do
kojih dolazi između radnika “Tekstila” i potrošača najčešće se
dešava zbog neriješenog skladišnog prostora za robu koja se danas
čuva na više mjesta u gradu i izvan njega. Ovako razbacana,
neadekvatna i loše opremljena skladišta (koja su to u stvari samo
po nazivu), stvaraju velike neprilike u poslovanju i bitno se
odražavaju na kvalitetu pruženih usluga. Među svim artiklima
najveće su nevolje s uskladištenjem namještaja tako da je teško
voditi evidenciju što je prodano, a što nije. Tako se dešava da
se već prodajni namještaj još jednom proda, ili da se neki dio
namještaja zamijeni drugim. Takve propuste radnici “Tekstila”
nastoje što prije rješiti. Izlaz iz ovakve situacije je izgradnja
skladišnog prostora na jednom mjestu kako bi se uz suvremenu
opremu roba brže i jeftinije prevozila u prodavaonice. U narednom
srednjoročnom razdoblju u planske programe “Tekstila” zacrtana je
gradnja jednog distribucionog centra koji će moći uskladištiti
robu za čitavu karlovačku regiju. Gradnja ovog centra počet će
iduće godine na Kaštelu i u prvoj fazi izgradit će se 5000
kvadratnih metara skladišnog prostora, a u drugoj još 6000
kvadratnih metara. Time će se riješiti niz problema u isporuci
robe, proizvođači tekstila moći će unaprijed osigurati prodaju
svojih proizvoda, a “Tekstil” će moći kontinuirano snabdijevati
tržište. Rasteretit će se i sadašnji dio skladišnog prostora u
samoj “Tekstilki”, koji će biti proširen na prodajni dio.
Projektna dokumentacija već je sačinjena, sredstva su u cijelosti
osigurana i sad je potrebna suglasnost društveno-političke
zajednice da se krene u ovu značajnu investiciju. Da su radnici
“Tekstila” zaista ozbiljno ušli u ovaj veliki projekt, svjedoče
do sada ostvareni rezultati. Ove godine ova će radna organizacija
koja broji 620 zaposlenih ostvariti ukupan prihod u iznosu od
milijardu i pol dinara. U protekla dva planska razdoblja uposleno
je 400 novih radnika. Ono što je za novi distribucioni centar
bitno jest to što će on riješiti niz problema koji su bili
prisutni u dosadašnjem radu i omogućiti kontinuirano
snabdijevanje karlovačkog tržišta tekstilom, namještajem i robama
široke potrošnje.
Pripremio Tihomir Ivka