
U niz objekata koji su za boljih karlovačkih vremena s razlogom
građeni, korišteni , maženi i paženi , pa onda zapušteni u ratno
doba iz objektivnih i iz sasvim neshvatljivih razloga u vrijeme
poslije Domovinskog rata, svakako pripada i atletska staza na
stadionu koji nosi ime Branka Čavlovića Čavleka.
U godinama iza nas u predizbornim obećanjima, uz vječitu
fatamorganu bazen, i obnova uništenog tartana na stadionu
spominjala se tu i tamo u svrhu praznih predizbornih obećanja.
Godine su prolazile, a prioriteti su uvijek bili na drugoj
strani, usudili bi se reći na strani privatnih interesa u
ortačkom kapitalizmu u kojem uživamo. I aktualni gradonačelnik
Damir Mandić u predizbornoj kampanji stavio je obnovu atletske
staze na svoj popis obećanja. Trebalo mu je prilično da taj
relativno jednostavan zahvat dovede do faze realizacije, ali ipak
je na pragu održanja obećanja. Dapače, prema objavama s početka
ove godine, novac za uređenje staze, odnosno postavljanja novog
tartana, u potpunosti će financirati Državni ured za sport.
Poklonjenom konju se ne gleda u zube, rekao bi narod, no bez
obzira što se staza ne plaća iz gradskog proračuna, najavljena
cijena od krupnih 3,6 milijuna kuna zvuči u najmanju ruku
neobično i zaslužuje komentar. Naime, pred neku godinu, nova
atletska staza na stadionu na sarajevskom Koševu stajala je svega
800 tisuća kuna. Doduše, ima samo četiri trake i po toj analogiji
ona od punih osam staza bi koštala 1,6 milijuna što je i dalje za
velika dva milijuna manje od karlovačke čiji se završetak očekuje
na jesen. Na splitskom Poljudu 2010. je također u potpunosti
obnovljeno atletsko borilište uključujući promjenu staze i nakon
te obnove Poljud je postao jedini stadion u Jugoistočnoj Europi s
najvišim certifikatom međunarodne atletske asocijacije IAAF-a.
Obnova je koštala 2,5 milijuna, milijun i sitno manje od
karlovačke.
Kako god, obnova atletske staze velika je stvar jer otvara nove
perspektive i ucrtava Karlovac na mape na kojima ga dugo nije
bilo. Umjesto objašnjavanja zašto takve stvari mogu biti važne
najbolje je ilustrirati pričama iz prošlosti, konkretno vremenima
kad su se u Karlovcu održavala velika međunarodna natjecanja.
Mogla bi opet, ali za to nije dovoljna samo vrhunska staza. Treba
nam mjoš nešto što je Karlovac nekad imao, a sad nema. Veliki
hotel za početak.
“Karlovac u povijesti jugoslavenske atletike”, Karlovački
tjednik, 26. srpnja 1979.
Karlovac je u nedjelju ušao u povijest jugoslavenske atletike.
Atletska reprezentacija Jugoslavije je nakon dvodnevnih borbi i u
konkurenciji osam reprezentacija osvojila prvo mjesto u “B”
finalu Atletskog kupa Evrope. Time je stekla pravo da se zajedno
sa sedam najboljih evropskih reprezentacija natječe u”A” finalu
koje se održati u Torinu 4. i 5. kolovoza. Plasman među osam
najboljih evropskih reprezentacija uspjeh kakav gotovo nitko nije
očekivao zacijelo je značajan i za Karlovac čije se ime ovih dana
pojavljuje u svim važnijim listovima i drugim sredstvima
informiranja u zemljama čitave Evrope. O tome dovoljno govori i
podatak da je u subotu i nedjelju atletska nadmetanja pratilo 120
novinara sa Starog kontinenta. Nesumnjivo, uspjehu naše
reprezentacije doprinijeli su Karlovčani, ne samo uspješnom
organizacijom Atletskog kupa, već time što su našim
reprezentativcima osigurali optimalne uvjete u pripremnom
periodu. Tome su još pridonijele i prigodne osobine Karlovca,
klima, zelenilo… Velike pohvale zaslužuje i karlovačka publika.
Unatoč velikoj vrućini i sparnom vremenu u subotu, te nedjeljnoj
kiši i prohladnom vremenu, oko deset tisuća gledalaca, svim
srcem, glasno je bodrilo atletičare u plavim dresovima oba dana…
U potpuno uspjeloj dvodnevnoj atletskoj priredbi Karlovac se
afirmirao i kandidirao da u najskorije vrijeme postane i pravi
atletski centar. Takvo mišljenje već su izrazili i atletski
stručnjaci Jugoslavije, na čelu sa selektorom Danetom Koricom i
gotovo svi naši atletičari. Sada zaista treba očekivati da
Karlovčani neće olako propustiti šansu da Karlovac postane pravi
grad atletike.
“Finale Atletskog kupa u Karlovcu spada u red najbolje
organiziranih atletskih priredbi u Evropi. Sve je funkcioniralo
besprijekorno, sve je bilo na visokom, evropskom nivou” – izjavio
je u nedjelju navečer Jerzy Bogobowicz, delegat Evropske atletske
federacije. Uz pohvale na račun jugoslavenskih atletičara,
domaćina i organizatora ove priredbe, Bogobowicz je pridobio
simpatije domaćina i jednom velikom, humanom gestom. Novac od
svih dnevnica što ih je zaradio za vrijeme službenog boravka u
Karlovcu dao je kao prilog za pomoć postradalima od potresa na
Crnogorskom primorju.
Pripremio Tihomir Ivka