U deset godina broj obrta u Karlovačkoj županiji je smanjen 40-ak posto, pa je s 2.765, koliko ih je bilo 31.12.2004., pao na 1.871, koliko ih je registrirano posljednjeg dana 2014.
Lani je to smanjenje iznosilo oko 7 posto, pa iako je postotak iz godine u godinu sve manji, razloga za optimizam nema, napominje predsjednik Županijske obrtničke komore Darko Stanković, jer je i obrtnika sve manje. Teško da će išta i krenuti na bolje dok se ne promijeni ukupna ekonomska situacija, ali i zakonska regulativa.
Obrtnici u hendikepu
– Novi Zakon o obrtu nije donio nikakve pomake nego se obrtnici i dalje hendikepiraju u cijelom poslovanju. I dalje obrtnici u poslovanju odgovaraju cjelokupnom imovinom, i očevinom i djedovinom, pa je i to jedan od razloga zašto se ljudi boje otvarati obrte: ako se nađete u teškoj situaciji, a svi su danas u problemima, i ne platite račun jer dobavljač nije platio vama, ostajete bez svega, stana, kuće… S druge strane, otvorite za 10 kuna poduzeće, možete raditi bez znanja koje je najbitnije – za obrt morate imati majstorski ispit i dvije godine iskustva – ako dođe do problema, zatvorite ga i nikom ništa, odgovarate samo onom imovinom koja je unesena, na primjer, laptopom i sličnim, objašnjava Stanković, napominjući da su obrtnici upravo takve zakonske odredbe željeli promijeniti, ali nadležno ministarstvo to nije prepoznalo.
Dodaje da je zakonodavac limitirao i komorski doprinos, pa je obrtničkim komorama sve teže pomoći članovima da sudjeluju u predstavljanju na sajmovima, primjerice, a oni sami za samostalno sudjelovanje nemaju dovoljno novca. Ne čudi stoga da se neki sajmovi više i ne održavaju.
Može i gore?
– Može gore, ali nadajmo se boljem, uvijek postoji svijetla točka. Dok god se ne pokrenu određeni građevinski projekti – što ne može ni malo trgovačko društvo ni obrtnik, nego Vlada treba omogućiti svojim odlukama – koji vuku sve drugo za sobom, pa po gradovima vidimo dizalice, da se gradi i radi, tada će rasti i broj obrtnika i trgovačkih društava. Bit će pokrenut lanac potrošnje u svim segemtima i svi će profitirati, naglašava Stanković.
Dok toga ne bude, obrti će nestajati, ne samo u županiji jer ovdašnji obrtnici nisu izuzetak. Najveća razlika između broja otvorenih i zatvorenih obrta, ne računajući one koji su u privremenoj obustavi, je u Karlovcu, gdje je obrtnika i najviše. 2004. godine bila su otvorena 1.374 obrta, a prije 30-ak dana tek 872. Najmanja je u Ogulinu – tamo ih je 2004. godine radilo 388, a posljednjeg dana prošlogodišnjeg prosinca 324. U Dugoj Resi ih je u 10 godina za 152 manje, Ozlju 96, a Slunju 80. No, zbroje li se svi koji u njima rade – prosječno 2,6 radnika u obrtu – obrti su najveći poslodavac u Karlovačkoj županiji.
– Minimalno pet tisuća ljudi radi u obrtništvu i prima plaću! A obrtništvo nitko ne sanira i ne pomaže mu, nego ono samo sebi, zaključuje Stanković.
KAportal.hr