Koliko je dana godišnjeg odmora potrebno da bismo se doista
odmorili? U kojim tvrtkama i institucijama zaposlenici uzimaju
najduži ‘predah’ od posla? Uspijevamo li godišnji iskoristiti u
potpunosti ili dio dana predviđenih za naš odmor nepovratno
propada?
Provođenjem istraživanja o navikama građana kada je u
pitanju korištenje godišnjeg odmora, u kojem je sudjelovalo
gotovo 700 ispitanika, MojPosao je doznao odgovore
na ova pitanja.
U prosjeku, ispitanici imaju 23 dana godišnjeg odmora, što
je 1,1 dan manje nego 2017. godine.
Najduže se odmaraju zaposlenici hrvatskih institucija
Najviše dana godišnjeg imaju zaposlenici u velikim
tvrtkama ili institucijama, u prosjeku 24 dana. Zaposleni u
srednje velikim tvrtkama ili institucijama imaju na raspolaganju
23 dana godišnjeg odmora, a oni zaposleni u malim tvrtkama imaju
najmanji godišnji, u prosjeku – 20 dana.
Kada je u pitanju broj dana godišnjeg odmora, najbolje je raditi
u hrvatskim institucijama u kojima zaposleni na raspolaganju
imaju u prosjeku čak 26 dana godišnjeg odmora. S druge
strane, najmanje dana godišnjeg imaju zaposleni u
privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu (21 dan). Ispitanici
zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu, u prosjeku,
imaju 23 dana, a u državnim tvrtkama 25 dana.
Više od trećine ispitanika (35 %) zadovoljno je
brojem dana godišnjeg odmora, a 58 % ipak priželjkuje više dana.
Oni koji priželjkuju više dana odmora smatraju da je 30 idealan
broj dana godišnjeg odmora. Treba naglasiti da ispitanici koji bi
željeli više dana godišnjeg odmora u prosjeku sada imaju 5 dana
manje godišnjeg odmora (21) od onih koji smatraju da imaju
dovoljno dana godišnjeg odmora (26). S druge strane, 7 %
ispitanika smatra da ima previše godišnjeg te da im to loše
utječe na produktivnost.
Većina ljudi odmor uspijeva iskoristiti u potpunosti
Iako će većina ispitanika (65 %) svoj godišnji od
prošle godine iskoristiti u cijelosti, dio ispitanika (15 %)
godišnji odmor nije uspio iskoristiti do 30. lipnja. Neki od njih
će neiskorištene dane uspjeti potrošiti nakon tog datuma,
a manjem dijelu poslodavac će isplatiti dane koje nisu
iskoristili. Ispitanici kojima će dani u potpunosti
propasti (niti će im ih poslodavac isplatiti niti će dane
prebaciti) u prosjeku će izgubiti 10 dana. Najčešći razlog
neiskorištavanja godišnjeg odmora je previše posla i pritisak
nadređenih.
Regres ove godine očekuje, ili ga je već
dobila, trećina naših ispitanika (36 %). Prosječan
iznos regresa iznosi 1788 kune. Najveći iznos regresa dobit će
ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno stranom
vlasništvu (2150 kuna), a najmanji regres očekuje ispitanike
zaposlene u državnim tvrtkama (1200 kuna).
Razmišljamo li i poslu dok smo na odmoru?
Čak 79 % ispitanika barem ponekad razmišlja o poslu tijekom
godišnjeg odmora, a 21 posto nijednom ne pomisli na
posao tijekom odmora. Više od polovice (59 %) ispitanika odradi
neke poslovne obveze na godišnjem ili s kolegama barem
provjeri kakva je situacija na poslu.
Najviše ispitanika (49 %) na godišnjem nema nikakve strahove koji
se tiču posla, ali 25 posto je zabrinuto jesu li napravili
sve što su trebali. 20 % ispitanika pak razmišlja o tome
radi li njihova zamjena sve kako treba.
Iako ponekad razmišljaju o poslu, većina ispitanika pokušava se u
potpunosti isključiti tijekom odmora. Ako i uzmu knjigu u ruke
tijekom godišnjeg odmora, 23 % ispitanika izbjegava stručnu
literaturu.