Karlovac je grad zelenila odvajkada. Naši parkovi, šančevi,
travnjaci, drvoredi, šetališta uz rijeke zaštitni su znak ovog
grada i nije ni čudo da su građani posebno senzibilizirani na
svaki potez vlasti koji miriše na devastaciju. Sa recentnim
uklanjanjem stoljetnog drvoreda u Draškovićevoj ulici nije se
dogodilo ništa drugačije. Bilo je mnogo komentara, sumnjičenja je
li gradska tvrtka “Zelenilo” – čiji se direktori hvataju motorki
brže negoli revolveraši pištolja – morala baš tako ogoliti jednu
prepoznatljivu gradsku vedutu. Kao i obično, “Zelenilo” se
oslonilo na ekspertizu stručnjaka i da bude uvjerljivije,
nabavilo rezistograf, najmoderniji uređaj kojim se provjerava
zdravstveno stanje stabala. Doduše, stručnjaci su i u slučaju
platana u Nazorovoj ulici tvrdili da ne mogu preživjeti
postavljanje nove kanalizacije, pa ih evo nakon nekoliko godina
živih i zdravih zahvaljujući građanskom otporu rušenju.
Taj nam presedan daje za pravo da uvijek pušemo na hladno po
pitanju rušenja drveća u gradu, ali ruku na srce, drvoredi kao i
sve živo imaju vijek trajanja, povijest Karlovca je između
ostalog i povijest rušenja starih i sađenja novih drvoreda. S tim
se valja pomiriti. O tome svjedoče nebrojeni tekstovi iz starih
lokalnih novina i po tom pitanju se uvijek sve događalo po istom
obrascu: “Zelenilo” ruši stare i sadi nove drvorede, a građanstvo
gunđa…
“Glasamo za šire, ali zelene ulice”, Karlovački tjednik,
6. lipnja 1974.
Marinkovićeva ulica i Ulica Jugoslavenske narodne armije
(današnje Kralja Tomislava i Domobranska – op.a.) prošlog su
tjedna izgubile višegodišnji ukras. U tim je ulicama u četvrtak
ujutro posječeno desetak ukrasnik stabala, skinuta živica i dio
travnjaka. Ulice izgledaju opustjelo, drvored je dijelom nestao,
a stanovnici uznemireni i iznenađeni, svaki na svoj način,
komentirali su ovo rušenje. Od direktora Zavoda za komunalne
poslove i urbanizam Branka Petrušića saznali smo:
“Rušenje ovih 13 stabala, za koje znamo da su bili ukras gradu,
bilo je nužno, jer nismo mogli početi rekonstrukcijom ovih ulica.
Naime, građani i sami znaju da su i Marinkovićeva i Ulica JNA
vrlo prometne, pa su preuske za normalno odvijanje saobraćaja
pogotovo nakon izgradnje brze ceste. Osim toga, na ovom se
raskršću desio nemali broj saobraćajnih nesreća od kojih su neke
završile i tragično, a sve zbog toga što je raskršće preusko, a
bilo je i nepregledno. Rekonstrukcijom će biti obuhvaćen prostor
od pothodnika u Marinkovićevoj ulici do Fiskulturnog doma i u
Ulici JNA od Druge gimnazije do kasarne…. Radove će izvoditi
“Hidroelektra” i prema njihovom obećanju, trebali bi biti gotovi
početkom srpnja.
“Nakon završetka radova zasadit ćemo opet isti broj, a možda i
više mladih sadnica, tako da ovaj prostor neće ostati pust” –
kaže Petrušić.
Karlovac se razvija i normalno da su mu potrebne suvremen
prometnice. Ali, njihovoj se izgradnji ne smiju podređivati
zelene površine u gradu kojih nikad nema dovoljno. Beton ne smije
dominirati gradom i životima ljudi.
Uvijek ćemo dati svoj glas za izgradnju boljih putova, ali ćemo
isto tako uvijek, biti protiv uništavanja zelenila, pretvaranja
grada u beton. Grad treba da živi, a živjet će samo ako, pored
stanovnika, zgrada i ulica, ima i dovoljno parkova, drvoreda i
zelenih površina. Prema tome, glasamo za širu, ali opet zelenu
Ulicu JNA i Marinkovićevu ulicu.
Pripremio Tihomir Ivka
