“Svatko tko se bavio poviješću grada sigurno je čuo za tu crkvu
koja je od samih početaka imala vrlo interesantnu, rekao bi
teatralnu povijest pa je s pravom zovu “crkva prkosa”. Usudio bih
se reći da je prerasla u jedan od naših gradskih mitova. Kao da
se o njoj zna puno, ali kada se počne o njoj pričati otvaraju se
brojna pitanja bez odgovora.” Ovo su riječi vlč. Vlade Mikšića s
nedavnog otvaranja izložbe na otvorenom u parku pored Zorina doma
povodom 70-e godišnjice rušenja crkve sv. Ćirila i Metoda, a sve
u okviru Dana europske baštine.
U pravu je vlč. Mikšić kad kaže da se u spomen te crkve otvaraju
pitanja bez jasnog odgovora: od motiva građenja velebne crkve
završene 1910. godine tek nekoliko stotina metara od crkve
Presvetog trojstva, preko prepuštanja crkve Starokatoličkoj župi
1923. godine i razloga zašto je već tridesetih godina gradska
vlast upozoravala Kaptol na loše građevinsko stanje crkve do
rušenja zgrade stare jedva 40 godina pod sumnjivim izgovorom
komunističkih vlasti.
U svakom slučaju, ovog neoromaničkog zdanja više nema, ali
komunistička vlast u Karlovcu se na neki način iskupila 15-ak
godina kasnije davši blagoslov da se na Dubovcu izgradi moderno
crkveno zdanje koje danas zovemo Nacionalnim svetištem sv.
Josipa. Naime, negdje blizu 20-e godišnjice rušenja crkve sv.
Ćirila i Metoda, u srpnju 1968. tadašnji pomoćni biskup
zagrebački Franjo Kuharić blagoslovio je kamen temeljac Crkve na
Dubovcu. Nismo mogli pronaći ni slova o tom događaju u lokalnom
tjedniku iz tog vremena, kao ni o kasnijoj gradnji. No čini se da
su nakon tog iskoraka odnosi Crkve i lokalnih vlasti otoplili.
Tome je dokaz i kratki tekst iz vremena kad je započela gradnja
druge etapa bolnice na Švarči i spremnost karlovačkog dekanata da
podrži taj veliki projekt karlovačke vlasti.
“Dekan župe kod predsjednika OS”, Karlovački tjednik, 15.
listopada 1970.
Dekan karlovačke župe gospodin Viktor Strmac posjetio je
predsjednika karlovačke Općinske skupštine profesora Rudolfa
Dubravčića na vlastiti zahtjev. U jednosatnom razgovoru iznijeto
je niz neriješenih pitanja iz imovinskih odnosa i dogovorena
konkretnija suradnja Komisije za vjerska pitanja i Katoličke
crkve.
Dekan karlovačke crkve izrazio je spremnost da se podrži humana
akcija za izgradnju druge etape bolnice na Švarči i obećao punu
angažiranost svojih suradnika i vjernika. Razgovoru koji je
protekao u duhu obostranog razumijevanja prisustvovali su i
predsjednik Komisije za vjerska pitanja profesor Anica Šimunčić i
tajnik Komisije profesor Zlatko Pintar.
Pripremio Tihomir Ivka
