Jedna je Karlovčanka tužila vlastitu kćer tinejdžericu jer je ova digla s računa čak 122.645.96 kuna i osamostalila se, potražujući od nje tu svotu, međutim sud je nepravomoćno izgubila i sada djetetu još mora platiti troškove postupka od 6.500 kuna. O čemu se radi? O tome da je majka uplaćivala sredstva na kćerin račun po osnovi stambene štednje. Čim je ova postala punoljetna, digla je ovu pristojnu svotu i otišla svojim putem.
Tužiteljica je navela da je od osiguravajućih društava tijekom 2008 i 2009. godine dobila 183.000 kuna odštete za smrt oca, koji je stradao u prometnoj nesreći. Dio novca uplatila je na poseban račun koji je kao majka i zakonska zastupnica otvorila na kćerin račun u Karlovačkoj banci na ime dječje štednje, jer su, navodi, uvjeti takve štednje bili izrazito povoljni i bili su dobri prinosi kamata.
Međutim, kćer koja je rođena krajem kolovoza 1999. godine, čim je napunila 18. godinu, odnosno u rujnu 2017. godine, otišla je u banku i podigla sve što je bilo na računu. Tužiteljica smatra da je novac bio njezino vlasništvo, pa zato traži povrat svog isplaćenog novca.
Tužena kćerka ne spori da joj je majka otvorila štednju u Karlovačkoj banci u dječjoj štedionici Latica, ali ne zbog povoljnih kamata, već, kaže kćerka, sa svrhom štednje za njezine potrebe kako bi nakon punoljetnosti imala određenu ušteđevinu s kojom bi mogla raspolagati za vlastite potrebe. Ne spori ni da je podigla svotu veću od 122.000 kuna navodeći da joj je to bio dar od majke. Smatra se isključivom vlasnicom, pa zato misli da joj novac ne treba vratiti. Napominje da nije baš sav novac bio majčin, jer su kroz godine na taj račun polagali i njezin novac, koji bi kao djevojčica skupila za pričest, rođendane i u kasici-prasici.
Sud je saslušao stranke u postupku, svjedoke, te pribavio dokumentaciju iz banke i zaključio kako majčin zahtjev nije osnovan.Sud smatra da se ovdje radilo o darovanju te štedna knjižica, odnosno ugovor o oročenju nadomješta sam ugovor.
– Novac je bio položen na štednu knjižicu, odnosno na račun mldb. djeteta a tvrdnja tužiteljice da je to bilo zbog povoljne kamatne stope ili da bi se zaštitila od ovrhe sud nije prihvatio, kao niti činjenicu da takvo raspolaganje nije imalo značenje darovanja i da kod tužiteljice nije postojala volja da novac daruje tuženoj. Ovdje se ne može govoriti o stjecanju bez osnova jer su stranke znale o darovanju i ta činjenica bila im je poznata cijelo vrijeme i protekom vremena od 2008. i nadalje i stoga je sud odbio tužiteljicu sa njenim zahtjevom – obrazložio je sud u svojoj presudi.
KAportal.hr