Natječaji za poslove u javnim službama u demokratskoj Hrvatskoj –
to već vrapci na grani znaju – većinom su farsa za zadovoljenje
zakonske forme. U stvarnosti, ispred iskustva, znanja, prijašnjih
profesionalnih uspjeha, obrazovanja najvažnija je kvaliteta koja
to nije; pripadnost stranci koja drži vlast. I što je razina
vlasti niža, to je postotak natječaja namještenih za podobne
veći. Sve je farsa i sve je uvijek po zakonu, ponekad se izgovor
– kad je slučaj baš frapantan, a kandidat stranke napadno stručno
inferiorian drugim kandidatima – pronađe u floskuli da je neka
javna funkcija politička, pa je i izbor pitanje političe odluke.
U drugim slučajevima naći će se načina da podobnik ispadne
najbolji, paleta mogućnosti je široka, nezakonita i de facto
nedokaziva. Spomenimo samo doturavanje unaprijed pitanja na
testiranju. Iz pola stoljeća starog teksta u nastavku, možemo
donijeti dvojaki zaključak na ovu vječno aktualnu temu: ili se
iza lijepih riječi skrivala ista protekcija za unaprijed odabrane
ili je u neka stara vremena javni interes bio ispred privatnog,
odnosno gledalo se da se izaberu oni koji poduzećima i
institucijama mogu donijeti uspjeh, odnsono prosperitet.
Zanimljivo, baš kao i danas, niti u jednom trenutku se kao uvjet
za sjedanje u direktorsku fotelju nije spominjala pripadnost
komunističkoj partiji. Valjda se to podrazumijevalo. Baš kao što
se danas podrazumijeva pripadnost nekim novim partijama.
“Natječaji za 11 direktora”, Karlovački tjednik, 13.
siječnja 1966. godine
Prvi dio aktivnosti u procesu reizbornosti direktora u jednom
dijelu radnih organizacija s područja karlovačke općine je
završen. Konačno je poznat spisak radnih organizacija čiji
direktori podliježu reizbornosti. To su Opće trgovačko poduzeće,
Gradska biblioteka, Štamparski zavod “Ognjen Prica”,
Ugostiteljsko poduzeće “Banija”, Elektro-poduzeće “Elektron”,
Gradski muzej, Vodna zajednica “Kupa-Kupčina”, Trgovačko poduzeće
“Agropromet”, Stolarsko poduzeće “Bor”, Osnovna škola Rečica i
Đački dom “Nada Dimić”. Međutim do zadnjeg časa je izgledalo da
će reizbornošću biti obuhvaćeno još nekoliko radnih organizacija.
Naime, priličnu zbrku izazvalo je različito tumačenje propisa
nakon brojnih spajanja i pripajanja radnih organizacija u procesu
integracije koji se u posljednje vrijeme odigrao u Karlovcu. Čim
je utvrđen spisak radnih organizacija koje su obavezne raspisati
natječaje za radna mjesta direktora u radnim organizacijama na
koje se to odnosi, izabrane su komisije koje treba da provedu
reizbornost. Komisije su upoznate s osnovnim postavkama i
zakonskim tumačenjima u principu reizbornosti direktora i zatim
se prišlo raspisivanju natječaja. Tekstove natječaja pregledavala
je općinska komisija, koja je vodila računa da natječaji budu
raspisani u skladu sa Statutarnim postavkama iz statuta radnih
organizacija i zakonskim postavkama. Dogovoreno je da se
natječaji raspišu s rokom od 15 do mjesec dana i istovremeno
objave u tjednoj i dnevnoj štampi. U obrazloženjima datim
prilikom provođenja u život principa reizbornosti naglašeno je da
reizbornost ne treba poistovjećivati s rotacijom, već da je svrha
reizbornosti da se ostvare i suštinska samoupravi]ačka prava, da
se demokratskim putem radne organizacije odluče kome će dati
povjerenje da stoji na čelu radnih organize cija.
– Reizbornost na najdemokratskiji način omogućuje da se sposobni
direktori ponovo izaberu da rukovode organizacijom, a oni koje je
vrijeme pregazilo ili iz objektivnih razloga ne mogu obavljati
poslove koji stoje pred radnim organizacijama u dinamici
privrednih zbivanja izazvanih reformom, mogu se isto tako
demokratskim putem zamijeniti, a da im se istovremeno oda
priznanje za dugogodišnje rukovođenje radnim organizacijama
kojima su stajali na čelu – naglašavano je kroz sve rasprave o
provođenju ustavne postavke reizbornosti direktora.
Raspisivanjem natječaja za direktore u spomenutih 11 radnih
organizacija praktički je završen prvi dio posla, onaj čisto
tehnički. No sad predstoji ozbiljniji posao, a on se sastoji u
izboru novih direktora između kandidata koji će se prijaviti na
natječaje. Pri tome će radni kolektivi ponovo polagati ispit
zrelosti jer o kvalitetnom izboru direktora uvelike će ovisiti
uspjeh radne organizacije u predstojećem razdoblju. Do
zaključenja natječaja ostaje oko mjesec dana i za to vrijeme
trebat će u radnim organizacijama izvršiti načelne pripreme o
profilu čovjeka kakav je potreban za svako radno mjesto, a nakon
što natječaji budu zaključeni, a kandidati poznati trebat će
izvršiti završni i najvažniji zadatak: između više kvalitetnih
izabrati najboljeg čovjeka.
Pripremio Tihomir Ivka