Sezonske poslove na Jadranu uglavnom rade žene iz Karlovačke županije, najčešće starosti od 18 do 29 godina, većinom srednjoškolskog obrazovanja.
Pokazali su to rezultati ankete sezonskih radnika u turizmu, što ju je Područni ured Zavoda za zapošljavanje u Karlovcu proveo krajem prošle godine među 277 “sezonaca”, od 477 koji su prošle godine posao pronašli izvan Karlovačke županije.
Po rezultatima te ankete, udio žena u spolnoj strukturi sezonskih radnika je veći od tri četvrtine ili 76,9 posto, mladih od 18 do 29 godina starosti je 42 posto, najčešće su to KV/VKV radnici, 36,5 posto.
– Gledano geografski, sezonski radnici s područja Karlovačke županije najčešće odlaze kod poslodavaca Kvarnera i Istre, 70 posto. Prvi put je na sezonski rad u 2016. godini otišlo 31,8 posto anketiranih, a za 9,9 posto sezonskih radnika ovo je bilo prvo radno iskustvo. Od ukupnog broja ispitanih 91,3 posto je cijelu sezonu odradilo kod istog poslodavca, navode iz Zavoda.
Prosječno trajanje sezonskog rada u 2016. godini iznosilo je 128 dana ili 4,3 mjeseca dok najvećem broju anketiranih sezonskih radnika, za njih 26,7 posto, sezona traje dulje od 5 mjeseci.
Pri tom sezonski poslovi najčešće nisu u skladu sa završenom školom ili studijem.
– Da su poslovi koje su radili u sezoni u potpunosti ili uglavnom bili u skladu sa završenom školom/studijem navodi 21 posto, odnosno 17,9 posto, anketiranih i to su uglavnom osobe za stečenim zanimanjem kuhar, konobar, prodavač, ali i osobe sa završenom samo osnovnom školom koje su radile kao čistačice i sobarice. Većina anketiranih, 79,4 posto, navodi kako su poslovi koje su radili u potpunosti ili uglavnom u skladu sa očekivanjima od radnog mjesta. Također, ¾ sezonskih radnika smatra kako je rad na sezonskim poslovima u potpunosti ili uglavnom doprinio razvoju njihovih radnih vještina i znanja, pokazuju rezultati ankete.
Sezonski radnici naječešće rade kao konobari, njih 13,7 posto, čistačica, 12,3 posto, kuhinjski radnici, 11,9 posto, te pomoćni kuhar, 9,7 posto i kuhar, 8,7 posto.
– Što se tiče smještaja, 68,9 posto anketiranih u potpunosti je ili uglavnom zadovoljno smještajem, kao i hranom, 70,4 posto. Kada promatramo plaću, tu je nešto niži postotak sezonaca u odnosu na ostale promatrane aspekte gdje je u potpunosti zadovoljno 29,9% anketiranih.Ipak veći dio sezonaca, 34,7 posto, je zadovoljan ostvarenim primanjima. Najviši postotak, prema stupnjevanju, uglavnom nezadovoljnih bilježimo kod zadovoljstva hranom, 6,7 posto, dok onih koji uopće nisu zadovoljni najviše bilježimo kod aspekta organizacija rada od strane poslodavca, 7,2 posto, poručuju iz Zavoda.
Gotovo polovica anketiranih, njih 48,9 posto, je navelo da će sljedeće godine vjerojatno ponovno raditi u sezoni, dok ih je 36,5 posto odgovorilo da će sigurno sljedeće godine ponoviti sezonski rad. 3,3 posto je sigurno da neće ponovno raditi u sezoni, dok 11,3 posto smatra da vjerojatno neće sljedeće godine ponovno raditi u sezoni.
KAportal.hr