U Karlovačkoj županiji se nakon razvoda 88,4 posto djece
povjerava majkama, dok je u Karlovcu taj odnos još drastičniji,
91,5 posto majkama, naprema tek 3,3 posto očevima. Ostatak se
odnosi na zajedničku roditeljsku skrb ili djecu u institucijama.
Da se ovakva situacija promijeni, odnosno da centri za socijalnu
skrb i druge institucije omoguće svakom djetetu da ostvari
maksimalno kvalitetnu emocionalnu vezu sa oboje roditelja kroz
sve zajedničke aktivnosti u životu djeteta i roditelja, bori se
Hrvatska udruga za ravnopravno roditeljstvo koja bi svoju
podružnicu uskoro mogla dobiti i u Karlovcu.
Očevi zakinuti
Udrugu čine roditelji, uglavnom očevi koji smatraju da su
zakinuti jer im se ne omogućuje da sa svojom djecom provode
dovoljno vremena kao i s članovima njihove šire obitelji, prije
svih baka i djedova.
Očevi su nezadovoljni iz brojnih razloga, neki od njih ne mogu
uopće ili rijetko viđaju djecu iako su se prije razvoda bavili
svojom djecom i uspostavili odnos ljubavi i privrženosti, a sad
više ne mogu do djeteta. Navode da nije rijetkost da ih majka i
majčina obitelj čak vrijeđaju i ponižavaju, uvjetuje se viđanje
djeteta sa visinom uzdržavanja, a institucije su prema njima
neprijateljske, spore, neučinkovite i ne daju im nikakvu podršku
u skrbi za djecu.
Policija i centri rodno pristrani?
– Stručnjaci CZSS nas upućuju da se dogovorimo i kad je očito da
se majkom ne može postići dogovor. S druge strane male su šanse
da dijete bude njima povjereno na zajednički život je su centri
skloni unaprijed podržati majku. Protokol o zaštiti od nasilja u
obitelji postavljen je rodno pristrano i potpuno zanemaruje
mogućnost da majka može biti nasilna, te da i policija i Centri
za socijalnu skrb i sudovi imaju rodno pristranu percepciju o ocu
kao univerzalnom nasilniku u obitelji, što naravno isključuje
muške srodnike po majci, kažu ogorčeni roditelji koji putem
udruge traže svoja prava, pa i zaštitu.
– Policija i prekršajni sudovi privode očeve zbog navodnog
nasilja na temelju samo iskaza majke, bez ikakvih dokaza, na
temelju “majke mi”, što se onda koristi protiv istih tih očeva u
postupku brakorazvoda. Sudske presude određuju prekratko vrijeme
s djecom koje nije dovoljno za razvijanje kvalitetnog odnosa.
Ukoliko majka odluči spriječavati kontakte s djetetom, u tome ima
prešutnu ili aktivnu podršku institucija sustava koji ima
dvostruke kriterije – jedne za majke, druge za očeve, dodaju iz
Udruge.
Niz mjera
Kako bi se to promijenilo, predlažu niz mjera, od uvođenja
zajedničke roditeljske skrbi uz 35 – 50 posto vremena sa svakim
od roditelja kao prve opcije suda, osim u iznimnim slučajevima.
Traže presumpciju odgovornosti roditelja za pozitivan odnos
djeteta s drugim roditeljem i odgovornost centara za socijalnu
skrb, sudova, stručnjaka mentalnog zdravlja, zdravstva,
obrazovanja i medijatora da to na svaki način moraju podržavati
odmah – postupnost i usporeno postupanje se ukida.
Predlažu da se oformi centralna baza podataka sveukupne
komunikacije centra sa sudom, djecom i roditeljima, kontrolu
nepravilnosti te obvezno snimanje razgovora djelatnika CZSS s
roditeljima i s djetetom, kao i promjenu procedure policijskog
postupanja. Pozivaju se na podatak da je čak 89 posto
prijava za zlostavljanje tijekom brakorazvoda – lažno.
KAportal.hr