KAretrovizor: Karlo Malpera – Kad su vremenske (ne)prilike i vremenska prognoza u Karlovcu imale svoje ime i prezime

Karlo Malpera - foto KAfotka.net

U preddigitalno doba, kad su se vijesti najbrže prenosile preko
radija, a u slovnatom obliku jedino preko sporih novina, u
karlovačkom slučaju putem Karlovačkog tjednika, neumreženi izvori
servisnih informacija bili su rijetki i počesto se vezali uz
jedno jedino ime. Danas na zaslonu pametnog mobitela u svakom
trenutku možete vidjeti kakvo nas vrijeme čeka iz sata u sat, u
romantičnija i sporija vremena morali smo na radiju čekati
legendarnog karlovačkog meterologa Karla malperu da donese
rezultate iz Meterološke kućice koja se u njegovo dugo doba
metereološkog službovanja, odnosno motrenja (1946.-1992.), prvo
nalazila u Šancu, pa od 1955. ispred zgrade Karlovačke banke. I u
ono vrijeme, kao što sugerira članak iz 1971. godine, bilo je
zanimljivo objavljivati vremenske ekstreme i komparirati ih. I
onda ih je bilo, ali ono što je nekad bio izuzetak, danas je
pravilo. Danas Karlo Malpera ne bi morao kopati po podacima iz
davnih godina da pronađe ekstremno visoku temperature kakve ovih
dana trpimo. Bilo je pakleno vruće i prošle i pretprošle i godinu
prije toga… A godine ispred nas vjerojatno će biti još gore po
pitanju temperaturnih ekstrema. Globalno zatopljenje nije teorija
zavjere i kmečanje zabrinutih ekologa, pogled na termometar i
ovog lipnja nam sugerira da je to naša realnost.

Kupa katastrofalno niska, Karlovački tjednik, 2. rujna
1971.

Kad je u subotu, 28. kolovoza karlovački meteorolog Karlo Malpera
izmjerio vodostaj Kupe, konstatirao je da u posljednjih petnaest
godina tako katastrofalno niskog vodostaja nije bilo. Mjerilo je
pokazivalo minus 72 centimetra. Zeđ je počela još u lipnju.
Prvoga srpnja vodom jer je pokazivao 42 centimetra ispod normale.
U tome mjesecu Kupa je “poskočila” samo dva dana: 20. i 21.
srpnja, kada je vodostaj bio dva metra, odnosno 66 cm iznad
normale. Već treći dan Kupa je bila na minus 10 i nastavila
padati. Uzrok tome dvodnevnom povišenju vodostaja bili su
pljuskovi u Sloveniji i poslije toga korito Kupe neprestano žeđa.
Sada je na mnogim mjestima mogu pregaziti i mala djeca. Taj
rekordno nizak vodostaj nije izazvao poremećaje u snabdijevanju
grada vodom. Šteta što niski vodostaj nije iskorišten za čišćenje
korita rijeke Kupe na cijelom toku kroz grad. Neki dan smo s
mosta zapazili koliko u Kupi ima odbačenih predmeta, vodenog
raslinja i kamena. Bila je to izuzetna prilika da se cijeli tok
vode kroz grad uredi.

Karlo Malpera nam je u redakciju donio i pregled maksimalnih
temperatura zraka u posljednjih 15 godina. Mada su se mnogi ovoga
ljeta žalili na žegu, moramo ih utješiti činjenicom da je
ovogodišnji kolovoz tek na trećem mjestu po visokim
temperaturama. Najviša temperatura zabilježena je u srpnju 1968.
godine (37,4 stupnja Celzija). Slijedi temperatura iz srpnja
1957. godine (37,2 stupnja). Zanimljivo da je maksimalna
temperatura u srpnju 1958. i u kolovozu ove godine u dlaku
jednaka (36,8 stupnjeva). Kad smo već kod toplomjera, zabilježili
smo još nekoliko podataka iz meteorološkog izvještaja: u svibnju
1958. godine zabilježena je temperatura od 33,8 stupnjeva, a u
studenom 1963. maksimalna temperatura od 26,4 stupnja. U kolovozu
je najniža temperatura u posljednjih 15 godina zabilježena 1967.
godine (4,2 stupnja). No, o niskim temperaturama pisat ćemo kad
za to bude vrijeme.

Pripremio Tihomir Ivka

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest