Kad je Karlovac zapravo postao moderan i u punom smislu riječi civiliziran grad? Još u doba kad su mu Francuzi u doba Napoleona uveli administraciju kakvu danas poznajemo, u doba ilirizma, industrijske revolucije kad je bio jedan od najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj, ili možda kad je preko pruge Zagreb-Rijeka 60-ih godina prošlog stoljeća izgrađen Novi centar? Sve od navedenog i još mnogo krupnih događaja za karlovačku povijet bi se moglo bi se utvrditi kao točan odgovor, ali kopanje po starim novinama navodi nas da zaključimo kako je taj proces moderniziranja i civiliziranja Karlovca doveden kraju tek prije ravno 40 godina kad su ondašnje gradske vlasti posljednjim “barakašima” predale ključeve novih stanova u novozgrađenom stambenom naselju u Luščiću.
Naime, kako se Karlovac poslije 2. svjetskog rata naglo industrijski razvijao, tako je i mnogo ljudi iz siromašne okolice krenulo trbuhom za kruhom u Karlovac, gdje su u mnogo slučajeva živjeli u barakama u Mrzlom Polju ili na Baniji, daleko ispod osnovnih životnih standarda. Većina njih radilo je u mnogobrojnim karlovačkim metalskim i tekstilnim tvornicama. Tadašnji predsjednik sindikata i kasniji direktor Jugoturbine Milan Pavić, 1972. je pokrenuo široku akciju da se ta sramota radničkog života tristotinjak obitelji bez tekuće vode i WC-a prekine.
Plan je bio da se raznim načinima financiranja, među kojima je i solidarno odricanje jednodnevnog prihoda 20 tisuća zaposlenih u Karlovcu, izgrade nove katnice na Gazi i Luščiću. Postavljeni rok da zadnji “barakaš” dobije ključeve novog stana bio je 1976. godina. Stare novine nam otkrivaju da je rok prekoračen za jednu godinu, ali to je manje bitno. Bitno je da su se nekad tražila i nalazila rješenja za temeljne probleme građana, današnje ubrzano seljenje mladih u Dublin i druge zapadne destinacije, sugeriraju da našim političarima danas to više ne polazi za rukom.
“Uselili posljednji barakaši”, Karlovački tjednik, 7. srpnja 1977.
Svečanim uručenjem ključeva za nove stanove solidarnosti na Luščiću, koje je primilo 80 obitelji što su ranije stanovale u barakama, u petak, 2. srpnja počela je u karlovačkoj općini proslava Dana borca. Od kada je 4. srpnja 1972. godine, polaganjem kamena temeljca za prvu zgradu solidarnosti započela ova akcija, u stanove solidarnosti useljeno je 339 obitelji koje su stanovale u barakama ili u stanovima koji su bili neprikladni za stanovanje.kcija solidarnosti, pokrenuta prvenstveno zato da bi se riješio stambeni problemi radnika nastanjenih u barakama, bit će nastavljena iako su a subotu i posljednji “barakaši” dobili stanove. Stanovi solidarnosti dodjeljivat će se radnim ljudima i građanima s područja općine Karlovac koji stanuju u ruševnim zgradama i onima koji rade u radnim organizacijama koje zbog niske akumulacije ne mogu odvajati sredstva za rješavanje stambenih problema svojih radnika.
Pripremio Tihomir Ivka
