U ovo doba stagnacije Karlovca, odnosno neambicioznosti
političkih vodstava da ga po važnosti, izgradnji, napretku…drže
tamo gdje je bio prije 50, 100 ili 150 godina, lijepo se
prisjetiti vremena kad je grad na četiri rijeke prednjačio u
mnogočemu u Hrvatskoj. Ovaj put se osvrćemo unazad po pitanju
odnosa Karlovca i knjige, odnosno knjižnica. Karlovac je kao što
je znano, prije Zagreba imao čitaonicu, odnosno knjižnicu,
“Ilirsko čitanja društvo” otvorenu 1838., kratko vrijeme nakon
prvog Varaždina. Nakon seljenja po priručnim zgradama po gradu,
prije nešto manje od pola stoljeća političke strukture odlučile
su izgraditi prvu zgradu isključivo za potrebe knjižnice. Od
ideje do otvaranja 1976. prošlo je pet godina, i zamislite, u tom
jednoumlju – kao što se vidi iz teksta u nastavku – konzultirani
su građani, odnosno članovi knjižnice gdje bi bilo najbolje
izgraditi to zdanje. Kao što se vidi, nekoliko lokacija je bilo u
igri i na kraju je moderna zgrada podignuta u smislenom okruženju
Novog centra i urbanističkog reda, dok nije došlo vrijeme u kojem
su kao građani počeli odlučivati o svemu, ali nekako je politika
našla načina da to eskivira i dogovori s nekim novim “elitama”
ispod stola izgradnju crkve “selske” arhitekture prema kojoj se
svetište Sv. Josipa izgrađeno 60-ih godina doimlje kao Le
Corbusierovo djelo. O šaci u oko koja upotpunjuje urbanistički
voluntarizam, auto salonu Rudman da i ne govorimo. Uglavnom,
nečija davnašnja ambicioznost ostavila nam je u nasljedstvo
gotovo izgrađen Karlovac, ali to ne može biti opravdanje za
nedostatak strasti naših demokratski izabranih lokalnih vlasti i
gradonačelnika po pitanju njegove daljnje izgradnje. Uvijek se
može bolje i više. Može se i pametnije odrediti prioritete. Za
početak, nije normalno da Karlovac ima high-tech građevinu
slatkovodnog akvarija, a nema dovoljno vrtićkih kapaciteta za svu
karlovačku djecu predškolskog uzrasta. “Lokacija: Park
kod Edisona”, Karlovački tjednik, 6. svibnja 1971.
Na skupu građana što ga je sazvala radna zajednica Gradske
biblioteke prevladao je prijedlog da se nova gradska biblioteka
gradi na mjestu dječjeg parka kod kina “Edison”, na mjestu gdje
je nekada stajala crkva. Ovo je predloženo zato što u užem dijelu
grada nema pogodnog mjesta za izgradnju te kulturne ustanove, a
novi dio grada još uvijek je predaleko od korisnika članova
biblioteke. Kao što je poznato, gradska biblioteka gradila bi se
etapno. U prvom stadiju izgradilo bi se 1200 kvadratnih metara
korisne površine što bi podmirilo potrebe grada za idućih
petnaestak godina. U drugoj etapi, biblioteka bi se udvostručila
po korisnom prostoru i predstavljala reprezentativnu ustanovu za
grad do 200 tisuća stanovnika. Naravno, zanima nas sada bliža
perspektiva te ustanove. Nije svejedno gdje će početi gradnja
biblioteke. Teško je reći je li najbolje rješenje da se gradi
kraj kina “Edison”. U razgovoru s građanima spomenuto je čak
devet lokacija (Štrosmajerov trg, Radićeva ulica, Ruski put,
Kurelčeva ulica, Vunsko polje, bivša kadetska škola i novi dio
grada). U svim kombinacijama iznikla je i ideja da se proda
sadašnji prostor Galerije “Karas” i da se zajedno s bibliotekom
gradi i galerija u istoj zgradi. Novac od prodaje trebalo bi da
je dovoljan za gradnju galerije. Kako će konačno izgledati
prijedlog za gradnju? Za sada to ne znamo. Zato se predlaže da o
svemu još porazgovaraju građani članovi biblioteke, pa da se
konačno odluči gdje će stajati nova biblioteka. U svakom slučaju,
Karlovčanima ne bi trebalo biti svejedno gdje će biti i kako će
izgledati biblioteka…
Pripremio Tihomir Ivka