Bitcoin groznica trese svijet, ali njega nije iznenadila: Tomislav Knapić iz Duge Rese ga “rudari” i koristi od kada je nastao

foto Pixabay.com

Bitcoin groznica trese cijeli svijet pa tako i Hrvatsku, no oni koji zamišljaju kako bi rado svoje virtualne novčiće, naravno da ih imaju, pretvorili u zelembaće, vjerojatno nemaju pojma o tome što su kriptovalute i bitcoin kao takav.

No onaj koji zna je svakako Tomislav Knapić iz Duge Rese, domaći dečko koji je bitcoine rudario još u njegovim počecima, dok su kompjutere pogonili procesori stoput slabiji od onih kakve sad imamo u pametnim telefonima. Bitcoinom trguje i ulaže, plaća runde u amsterdamskim kafićima, na svojoj VISA kartici nema “politički novac” nego kriptovalute… Pročitajte ovaj razgovor i više vam ništa neće biti jasno!

Bitcoin? Kriptovaluta? Za one koji prvi puta čuju o tome, još jednom, o čemu se radi?

Ukratko, Bitcoin je aplikacija. Bitcoin je protokol. Bitcoin je privatni novac. Radi se o odvajanju novca od države i politike. Nije moguće odgovoriti ni razumijeti što je Bitcoin ako se ne upitamo i ne znamo odgovor na jedno drugo pitanje koje ova tema automatski povlač – što je novac?

Pa dobro, što je novac?

Novac nije od jučer. To je tehnologija stara tisućama godina. Ljudi su od davnina tražili i pronalazili razne načine da obavljaju trgovinu odnosno razmjenu vrijednosti (dobara i usluga) preko nekog medija koji se naziva i tretira kao novac a sluzi kao obračunska jedinica, sredstvo razmjene i spremnik vrijednosti. Ispočetka je to bio simbolični novac (sjemenke, školjke, kamenčići, itd.), zatim metalni novac (zlato, srebro), nakon toga papirnati odnosno politički novac (Kn, € ,$) i sada mrežni novac (kriptovalute). Novac je oduvijek bio sredstvo komunikacije. Novac je komunikacija pomoću koje prenosimo vrijednost.

Mrežni novac? Misliš elektroničko plaćanje? Ne koristimo li svi već odavno netbanking, plaćanje karticama, mobilno plaćanje i slična moderna rješenja?

Zaista? Divno! Imaš karticu, podržava i beskontaktno plaćanje! Da li primaš kartice? Mogu li ja tebi ili ti meni platiti karticom? Naravno da ne možemo jer to što imamo i koristimo nije peer-to-peer nego peer-to-business ili peer-to-bank sistem pod nečijom kontrolom.

Peer-to-peer elektronički novac?!

Da, Bitcoin je peer-to-peer elektronički novac. Bitcoin transakcije obavljaju se izravno između onih koji šalju i primaju novac, bez posrednika, bez mogućnosti treće strane da kontrolira ili regulira transakcije. Ovo znači da ne postoji banka, ne postoje granice i ne postoji regulator koji može utjecati na to sšo i kako vi radite sa tim svojim novcem. Kad koristite bitcoin nitko ne može presresti vašu transakciju, nitko je ne može zabraniti i nitko vam ne može “blokirati” račun odnosno napraviti ovrhu. Ovo radi non-stop od 0-24, sedam dana u tjednu, 365 dana u godini. Bitcoin u ovom smislu funkcionira gotovo identično kao gotovina (keš) i mnogi ga s pravom nazivaju “digitalni keš”.

Zvuči predobro da bi bilo istinito. Tko uvodi taj Bitcoin? Tko ga izdaje? Tko stoji iza toga?

Bitcoin nije kompanija, bitcoin nije organizacija. Iza bitcoina ne stoji niti jedna država ni vlada. Bitcoin nema marketing, bitcoin nema korisničku podršku, bitcoin nema radno vrijeme. Bitcoin dobrovoljno sami sebi uvode njegovi korisnici njihovim slobodnim odabirom. Bitcoin se ne nameće nikome. U par klikova bilo koja osoba jednostavno skine potpuno besplatnu aplikaciju s interneta i za manje od minute ima svoj bitcoin novčanik i spremna je koristiti bitcoin. Ne postoji registracija. Nema imena, nema prezimena, nema korisničkog imena, nema lozinke, nije potrebna čak niti e-mail adresa. Da bi imali svoj novčanik i baratali bitcoinom ne morate uopće biti osoba. Računalo ili računalni program može biti vlasnik bitcoina i baratati tim novcem bez ograničenja.

Prije svega, jako je važno razumjeti tri ključne stvari u vezi ove tehnologije – ona je decentralizirana, otvorena i premissionless. Ovo znači da bitcoin nema centralno mjesto, nema centralnu osobu niti organizaciju/grupu koja može kontrolirati bitcoin po svojoj želji. Ne postoji centralna “bitcoin banka”, sve bitcoin transakcije su javne i nalaze se po svuda, na tisućama raznih računala rasutih po cijelom internetu, nije moguće utjecati na bitcoin preko bilo kojeg od tih računala. Čak i razvoj bitcoina je decentraliziran, bilo tko putem interneta može sudjelovati u razvoju ovog otvorenog softvera, bez dozvole. Tako se ljudi širom svijeta dobrovoljno uključuju i sudjeluju u razvoju ove otvorene tehnologije koju korisnici dobrovoljno koriste a nitko od njih ju ne može kontrolirati. Radi se o Open Source softveru a to znači da svi mogu vidjeti izvorni kod a oni koji razumiju programski jezik mogu to i provjeriti od prvog do zadnjeg slova, svaku liniju koda. Ovdje nema tajne jer je sve javno vidljivo. Naravno, ovo znači da bilo tko može bez dozvole i kopirati ovaj kod, pa na osnovu toga pokrenuti vlastiti coin. Naravno, ovo ljudi rade još od 2009. godine  kada je krenuo bitcoin i na taj način nastaju razne nove kriptovalute koje se stvaraju i danas. Autor bitcoina nije poznat, javno ga je objavio na jednom forumu na internetu netko pod nadimkom “Satoshi Nakamoto” koji je navodno i započeo/započela rudarenje bitcoina tako sto je kreiran “genesis block” na koji se od 2009. godine nastavlja. Nije poznato radi li se o jednoj osobi ili grupi ljudi koji su se tada predstavili svijetu kao “Satoshi Nakamoto”.

Genesis block? Rudarenje? Kamo si nam to odlutao? Možemo li se vratiti na hrvatski jezik?

Rudarenje je proces kojim se bitcoin transakcije verificiraju i zapisuju trajno u blokove u tu decentraliziranu mrežu. Genesis block je prvi blok s kojim je nastao bitcoin i na njega se redom vezu svi ostali blokovi do danas. Ovaj proces je također decentraliziran i rudariti također može svatko bez dozvole, to je svojevrsna utrka računala u pronalaženju niza znakova koji će u određenoj kriptografskoj funkciji rezultirati dovoljno dobrim rješenjem da bi blok prihvatila cijela mreža i zapisala ga u lanac koji nazivamo blockchain. Nagrada za uspješno izrudareni blok su novi bitcoini koji se na taj način uvode u opticaj. Bitcoin simulira plemenite metale, ukupna količina bitcoina puštena u opticaj na svijetu nikada neće biti više od 21 milijun “komada” a proces rudarenja s vremenom postaje sve sporiji i sve teži. Najviše ih se rudarilo u početku a količina novo izrudarenih je s vremenom eksponencijalno sve manja. Kao što sam rekao, sve je krenulo 2009. godine a do danas je izrudareno vise od 16 milijuna bitcoina. Do 2031. godine će biti izrudareno vise od 99 posto a rudarenje novih će trajati do 2141.godine sto znači da ce se posljednjih 1 posto rudariti duže od 100 godina. Ovo je konstanta i ne moze se promijeniti. Količina bitcoina je ograničena i konačna.

Zašto baš 21 milijun? Zašto si tako čudno naglasio “komada”?

21 milijun nečega je nevjerojatno maleni broj odnosno definitivno premali broj komada za neke novčane jedinice koje su zamišljene kao globalna valuta. Važno je razumjeti da jedan bitcoin ne postoji kao “komad” čak niti u tom softveru odnosno na bitcoin protokolu. Transakcije se ne izražavaju u bitcoinima nego u daleko manjim jedinicama koje se nazivaju Satoshi. 1 bitcoin sadrzi 100.000.000 satoshija (100 milijuna). Ovo znaci da Bitcoin protokol podržava daleko bolju rezoluciju od 1 bitcoina, može se izražavati i izražava se u 100-milijuntim dijelićima a po potrebi se u budućnosti moze i povećati pa ćemo govoriti o još sitnijim djelićima bitcoina.

Kolika je onda vrijednost tih bitcoina?

Vrijednost bitcoina odnosno satoshija ne određuje računalni program niti sva matematika i kriptografija koja omogućavaju ovaj decentralizirani koncenzus na kojemu sustav funkcionira. Vrijednost bitcoina određuju sami ljudi na slobodnom nereguliranom tržistu zakonima ponude i potražnje. Ovdje prestaje logika i matematika a počinje ljudska psihologija i špekulacija. Premda je bitcoin ograničen i konačan pa tako i njegova vrijednost mora biti konačna ljudska mašta, ljudska glupost i ljudska pohlepa su neograničene i beskonačne. Povijest nam je pokazala kako su ljudi skloni prenapuhati vrijednosti raznim stvarima. Slikoviti primjer ovoga je “tulipomanija” u Nizozemskoj u 17. stoljeću. Trenutna vrijednost jednog bitcoin satoshija danas je oko 0.00017 dolara. Ovo znaci da 1 bitcoin danas vrijedi oko 17 tisuća dolara jer se njime trguje po toj cijeni i taj broj stalno oscilira, mijenja se iz minute u minutu pa nitko ne moze ni pretpostaviti kako će smijesno i nerealno izgledati ovaj broj u trenutku kad bude objavljen.

Koji je danas najveći problem bitcoina?

Trenutni najveći tehnički problem bitcoina i kriptovaluta općenito je njihova prevelika popularizacija. Tehnologija je još vrlo nova, razvija se brzo ali popularnost je porasla još brže pa možemo reći da je i “prestigla” razvoj Bitcoina. Bitcoin protokol je do nedavno imao maksimalnu teoretsku propusnost od cca 7 transakcija u sekundi, razvojem novih rješenja ovo je nedavno udvostručeno a kod nekih kriptovaluta je ovo ograničenje vec daleko iznad 1000 transakcija po sekundi. Popularnost Bitcoina već danas u ovim ranim danima tehnologije dovodi do toga da se na mreži pojavljuje u određenom vremenu previše transakcija pa zbog toga one povremeno postaju spore i skupe. Ovo se može usporediti s ranim danima interneta kada se samo pričalo o VoIP tehnologiji ili video streamingu preko interneta a stvarnost je u tom trenutku bila ograničena na skupe i bolno spore dial-up veze preko fax-modema brzinama na kojima nismo mogli zamisliti stvari kao sto je YouTube, NetFlix, Skype, itd. Osim toga, neki od starijih čitatelja KAportala se možda sjećaju da je još 90-tih bilo poznato da nema dovoljno IP adresa (IPv4) da bi se sva računala povezala na internet, a danas imamo ne samo računala nego i pametne telefone i pametne automobile i pametne frižidere povezane na internet i to još uvijek masovno koriste dobri stari IPv4 protokol.

Drugi problem koji vidim kod bitcoina odnosno korisnika ove i drugih kriptovaluta je činjenica da dobar dio ljudi ne razumije tehnologiju i nisu spremni zaštititi svoje coine od gubitka ili krađe preko interneta. Ovi slučajevi cyber kriminala kod kojih bi došlo do krađe coina s računala krajnjih korisnika danas jos nisu zaživjele ali tko zna što bi nam bliska budućnost mogla donijeti. Poželjna je neka minimalna razina računalne pismenosti i digitalne higijene da se korisnik zaštiti od ovoga.

I sto ćemo sad?

7 transakcija po sekundi je nedovoljno, 777000 transakcija po sekundi je i dalje nedovoljno za nešto to želi zamijeniti kompletni platni sustav na cijelom planetu. Informacije radi, samo VISA globalno hendla u prosjeku oko 2000 transakcija u sekundi, a na to treba dodati jos bezbrojne druge kartične transakcije i jos bezbrojne gotovinske transakcije na planetu. Ovo znači da niti jedna kriptovaluta sama za sebe danas nije u stanju nositi se s ovakvim brojem transakcija. Rješenja se razvijaju i to vrlo brzo jer ovo je softver a ne hardver. Na tome radi tko god hoće i kako god hoće, bez dozvole. Događa se eksponencijalna eksplozija inovacija koju zaista jednoj osobi nije moguće ni pratiti. Bitcoin danas nije isto sto i bitcoin 2009. kad je pokrenut sistem, otvoreni softver je nevjerojatno živa stvar. Nadograđuje se i mijenja vrlo brzo. Već danas imamo situaciju da ljudi koriste jednu kriptovalutu za “sitna” plaćanja jer im je praktičnija, brza i jeftinija transakcija a neku drugu kriptovalutu za veće transakcije ili za čuvanje vrijednosti kao “štedni racun”. Danas više nije rijetko da ljudi svakodnevno zarađuju ili rudare Litecoin ili Ethereum a pohranjuju vrijednost u Bitcoin jer ga danas gledaju kao neku vrstu “štednog racuna”.

Čemu toliki “hype” oko običnog novca?!

Ne radi se samo o novcu, ovaj slobodni decentralizirani koncenzus i mogućnost komunikacije vrijednosti bez korupcije (blockchain) omogućava neviđene i do jučer teško zamislive stvari. Nešto što do jučer nije bilo niti zamislivo danas postaje itekako moguće. Npr. mikrotransakcije. Jednim klikom je moguće poslati nekom vrijednost manju od 1 lipe za recimo neki Like na drustvenoj mrezi. Jednim klikom je moguće platiti samo jedan članak nekih online novina i pročitati ga, makar je vrijednost manja od 3 lipe. Već godinama živimo u svijetu kada su svagdje oko nas svi cijelo vrijeme “na internetu” i sve se odvija preko interneta. VoIP (Skype, Viber, Telegram, itd.) je zamijenio telefone i međunarodne razgovore. Video-on-demand (Youtube, Netflix, itd.) je napravio videotekama ono sto Bitcoin sada radi bankama. Bilo je i vrijeme da se novac zamijeni pravim digitalnim oblikom a to su kriptovalute. Sada je moguce imati money-on-demand ili streaming money. Zašto bi primali plaću jednom mjesečno ili jednom tjedno ako možete raditi za kriptovalute i biti plaćeni po satu ili po sekundi u realnom vremenu?

Ne, ovo nije neki trenutni hype koji se sada pojavio pa će za godinu – dvije nestati. Ovo nisu pokemoni niti tamagotchi. Ovo je tehnologija koja je stigla i ona ce ostati s nama. Sve je ovo dostupno svakom klincu danas uz samo klik, dva na mobitelu. Aplikacije su besplatne i dostupne svakome.

Otvorene kriptovalute odnosno njihovi otvoreni decentralizirani blockchainovi su platforme na kojima leži nova generacija permissionless aplikacija. Primjer ovoga bi mogao biti npr. Arcade City koji je potpuno decentralizirana verzija Ubera koja je dostupna odmah i sada bez dozvole bilo kome na cijelom svijetu, uključujući i Karlovac. Ove tehnologije ne trebaju nikoga da ih “uvede” i ne traže ničiju dozvolu. Ove tehnologije su već ovdje. Bitcoin je samo primjer i dokaz tome.

KAportal.hr

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest