Karlovačko područje će uz Rijeku i Osijek danas najteže doživjeti vrhunac toplinskog vala. Temperature će rasti i do 37 Celzijevih stupnjeva, stoga se obavezno treba zaštiti od vrućina koje u ovakvim danima mogu biti opasne ne samo po zdravlje, nego i po život.
U 10 sati je u Karlovcu bilo 29, a u Ogulinu je živa u termometru prešla 30 stupnjeva Celzija. Mnogi će osvježenje potražiti u nekoj od karlovačkih rijeka, a veći broj, posebno starijih građana, u svojim rashlađenim domovima.
Također, treba pripaziti i na kućne ljubimce koji ove temperature podnose teško kao i njihovi vlasnici. Ne zaboravite i na životinje koje su na ulici pa ostavite ispred kuće ili zgrade zdjelu vode za njih.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
Pijte redovito negaziranu običnu ili mineralnu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera. Preporučljivo je ne piti jako rashlađene napitke ili samo za osvježenje u ustima rastopiti kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina možete izbjeći uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po jednu do dvije žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.) Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci treba mokre ručnike stavljati na noge i ruke. Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka. Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela. Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. “smoothie” ili spravite laganu juhu, koji će također organizmu vratiti izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
Rashladite svoj dom
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima. Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu. Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike da rashladite zrak u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka. Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom. Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.
Klonite se vrućine
Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebice noću. Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi). Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana. Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati. Potražite sjenu. Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu. Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka. Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.
Pomognite drugima
Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati Vašu pomoć tijekom vrućih dana. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno. Uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Ako imate zdravstvene probleme
Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku). Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.
Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu. Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja; Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu. Pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (npr. juhu, “smoothie” od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć; Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.