Posljednji put riječni brod ovakve vrste u Hrvatskoj je otkriven
1985. godine, također u rijeci Kupi kod Siska, a osim ova dva na
području Hrvatske, u riječnom slivu Kupa – Sava – Dunav poznate
su još tri arheološke lokacije na kojima se nalaze rimski riječni
brodovi. Karlovački bi mogao dati odgovor na pitanje koji ostali
pronađeni nisu mogli: kako su Rimljani gradili brodove?
– Ovaj brod je jako dobro sačuvan, a i sam teret nije se puno
pomicao. Za sad ne možemo reći što se dogodilo; sigurno znamo da
nije došlo do prevrtanja i prevelikog dijela premještanja tereta.
Na nizvodnom dijelu su cigle malo više razbacane, ali smatramo da
je to možda utjecaj vađenja pijeska. Ne znamo je li bio
prenatrpan; procjena je da je bilo oko 300 – 400 komada cigli.
Težina joj je u suhom stanju 10-11 kg, velika je rimsku stopu:
31×45 cm, debljine 5-6 cm. Veći dio je jako dobro sačuvan; na
više od 70 posto cigle smo našli radionički znak u obliku alfe i
na nekima su otisci sandala.
Prevozio opeku
Za sad ne možemo reći je li proizvedena u Karlovcu i putovala
prema Sisku ili je proizvedena u Sisku i transportirana na neki
drugi lokalitet. Napravili smo analize gline i pokušat ćemo
utvrditi izvor te sirovine, ali to je puno duži proces i vidjet
ćemo hoćemo li uspjeti naći ležište gline, ispričao je Zubčić,
dodavši da ni na jednoj od 130 izvađenih cigli nisu pronašli žig
radionice što bi olakšalo lociranje mjesta proizvodnje.
Ovaj brod, za koji se pretpostavlja da je za plovidbu uzvodno
moralo vući 4-5 ljudi, je jedan od dokaza o početku plovidbe u
Karlovcu, nije toliko ugrožen da bi ga trebalo vaditi iz Kupe, a
arheolozi, koji su ga dodatno zaštitili, priželjkuju završiti
istraživanje i dokumentiranje do kraja i onda ga izvaditi van u
dijelovima i složiti. Naravno, nakon što se drvo osuši i zaštiti
jer sada sadrži više od 40 posto vode i da se takav izvadi,
slikovit je bio Zubčić, dobili bi “neprepoznatljiv čvarak”, 40
posto manji no što je sad.
KAportal.hr