Nakon što je Jutarnji list objavio priču o djelatnici Hrvatskog
zavoda za zapošljavanje – Područnom uredu Karlovac Mandici
Skuljan, koja je zbog neljubaznosti prema nezaposlenima dobila
otkaz u javnoj ustanovi u kojoj je radila skoro 30 godina, a
potom je na Općinskom sudu izgubila prvostupanjsku presudu,
KAportal donosi njezine argumente iz tužbe kojima je pokušala
uvjeriti sud da otkaz nije bio valjan te da bi je trebalo vratiti
na posao.
Druga strana se nije očitovala
U svojoj tužbi ona navodi da je otkaz “zbog skriljenog ponašanja
radnice zaprimila u studenom 2014. godine”, dva tjedna kasnije
ona je psolodavcu podnijela zahtjev za zaštitu prava, na koji se
druga strana nikada nije očitovala. – Kako se radi o redovitom
otkazivanju zbog skrivljenog ponašanja tužiteljice, koja je kod
tuženika radila gotovo 30 godina, bilo je za očekivati da bi
tuženik razloge otkazivanja “s dužnom pažnjom objektivno
ocijenio, točno, jasno i nedvosmisleno ih obrazložio i vremenski
locirao a ne samo brojčano, pojasnio sve uzročno-posljedične
veze, naveo sve aktivnosti koje je on poduzeo da bi tužiteljici
omogućio obavljanje poslova pod jednakim uvjetima, kao i drugim
savjetnicima” – piše u tužbi Mandica Skuljan.
Podcjenjivali je i izolirali
Tuženik razloge otkazivanja opravdava tužiteljičinim kršenjem
Ezičkog kodeksa, a ona tvrdi kako je on sam prekršio mnoge
odredbe tog kodeksa. – Razlozi za otkazivanje se nabrajaju
uopćeno i paušalno, prepisana su načela iz Etičkog kodeksa bez
sadržaja pozivom na jedan članak Pravilnika o radu, u kojem se
Etički kodeks niti ne spominje. Odluku o otkazu temelje na članku
62. Pravilnika o radu, u kojem je nabrojano 14 “osobito teških
povreda” ali ne i njihov sadržaj, što onemogućuje da pod odabranu
povredu podvede svako ponašanje radnika, koje mu iz nekog razloga
nisu po volji. – navodi, pa se poziva na članke zakona koji tvrde
da je poslodavac dužan zaštiti radnika od izravne ili neizravne
diskriminacije na području rada i radnih uvjeta, uključujući
kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju,
profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju te
prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima. U posljednjih šest
godina, u odnosu na tužiteljicu, njoj nadređene osobe svih
razina, kontinuirano su kršile sve nabrojane odredbe Etičkog
kodeksa i Pravilnika o radu, podcjenjivanjem, zabranjivanjem,
izoliranjem, nadziranjem, kontroliranjem, manipuliranjem
činjenicama i događajima, diskriminiranjem na temelju
obrazovanja, stručnih sposobnosti i kompetencija tužiteljice,
uvjeravajući sve oko nje da je nesposobna, nestručna,
nedobronamjerna, prikrivajući takvim odnosom vlastite slabosti i
propuste, na koje se tužiteljica usudila ukazati – piše Mandica
Skuljan.
Mail kao dokaz
Upozorava da u svemu tome treba tražiti razloge zbog kojih se
poslodavac u svom otkazu nije ni potrudio obrazložiti činjenice
odlučne za postojanje razloga zbog kojih otkazuje kao što su:
kada (datum i vrijeme), kako i na koji način (radnjom, postupkom,
riječju, djelom, mišlju), gdje (u područnom uredu, u svom uredu,
izvan ureda, u svom domu), prema kojim osobama i kojom povodom,
je tužiteljica počinila osobito tešku povredu obveza iz radnog
odnosa “nesavjesnog, neopravdanog i nemarnog izvršavanja radnih
zadataka”, koja joj se stavljaju na teret, niti je obrazložio
koja je načela iz Etičkog kodeksa povrijedila i na koji način,
smatrajući da je dovoljno samo pozivanje na cijeli Etički kodeks
i nabrajanje razloga koje su pojedine nezaposlene osobe isticale
u svojim zahtjevima i prigovorima, stoga je kao dokaze za
iznesene razloge ponudio samo broj primljenih zahtjeva i mail
poruke jednog dijela nezaposlenih osoba.
Osposobljavali je tijekom gužvi
– U cijelom obrazloženju otkaza, poslodavac nije niti jednom
rječju obrazložio što je on poduzeo da smanji i otkloni prilike i
razloge zbog kojih su nezaposlene osobe ulagale prigovore. Svu
odgovornost za nastalo stanje u cijelosti je prebacio sa sebe na
tužiteljicu kao neposrednog izvršitelja. U cijelom obrazloženju
otkaza, pored paušalnog nabrajanja razloga, poslodavac se nije
niti potrudio obrazložiti: kada je (vremenski), na koji način
(opažanjem, brojanjem, testiranjem, izvještavanjem), s kojim
mjerilima (točnost, pravodobnost, preciznost, brzina, stručnost,
kompetetnost, informiranost, komunikativnost, zanje), utvrdio da
je rad tužiteljice lošiji od rada drugih radnika HZZ koji su
zaposleni na istim radnim mjestima i je li i njima ocjenjivao
radne učinke za vrijeme osposobljavanja, kada je njima
organizirao “uvođenje u posao i samostalan rad” – piše Mandičina
odvjetnica u tužbi, navodeći da je poslodavac organizirao
tužiteljici osposobljavanje u vrijeme povećanog obima poslova,
kojeg je proveo u ožujku, travnju i svibnju 2014. godine.
Šeficu upoznala na pauzi
– Po okončanju osposobljavanja, 10. lipnja 2014.godine, uručeno
joj je pisano upozorenje o obvezama iz radnog odnosa s mogućnošću
otkazivanja zbog skrivljenog ponašanja “ne pružajući joj priliku
da stečena znanja primjeni nakon smanjivanja obima posla, odnosno
u normalnom okruženju, kad je on konačno omogućio alate koji su
omogućivali lakše uvjete rada. Na novim poslovima tužiteljica je
radila od 20. siječnja 2014. godine, te je nakon toga prošla i
tri edukacije HZZ-a, te je bila na dužem bolovanju zbog ozljede
na radu.” Sa svim problemima s kojima se susretala na radu,
usmeno je “za vrijeme neformalnog druženja na pauzi”, upoznala
neposredno nadređenu Vesnu Maravić Hrnjak i ostale kolege. Po
primitku navedenog upozerenja predstojnika (kada je prvi put
upoznata sa sadržajem pet ili šest zahtjeva za promjenom
savjetnika), pismeno se na to očitovala 30. lipnja 2014.g. Nakon
tog očitovanja, tijekom srpnja, nezaposlene osobe su u još većem
broju zatražile promjenu savjetnika. Iz Područnog ureda su
telefonom pozivane pojedine osobe da podnesu takve zahtjeve ili
su ih na tu mogućnost upućivali na info-pultu – navodi se u tužbi
i napominje da HZZ u obrazloženju svoje odluke nije obrazložio “u
kakvom je postupku i po kojim propisima, obradio, analizirao i
vrednovao primljene pritužbe i prigovore nezaposlenih osoba,
ocijenio njihovu opravdanost i utemeljenost, što je konkretno on
poduzeo kako bi otklonio ili umanjio razloge za njihovo
podnošenje”.
Organizirali jato i čopor
Navodi se da je bila žrtva dobro uhodanog i organiziranog
omalovažavanja, diskreditiranja, denunciranja, tužakanja,
izoliranja i ograničavanja, te da se na takvo ponašanje
neposredno nadređenih žalila ravnateljci HZ-a. – Nakon ponovnog
povratka u Područni ured Karlovac nije bila upućena na niti jednu
edukaciju, radionicu ili stručni seminar. Nedostatak osobne
komunikacije, povjerenja, uvažavanja, poštovanja nadređnih, nakon
tužiteljičina rasporeda na novo radno mjesto u Odjelu
posredovanja, omogućio je primjenjenu taktike “organiziranog jata
i čopora” koja se sastoji u tome da pripadnici jata ili čopora,
počnu neprestano napadati nepoželjnog pripadnika ili došljaka,
kako bi ga odstranili i otjerali iz svog jata ili sa svog
područja. Obilježja te taktike mogu se pronaći ako se promotri
ponuda novog radnog mjesta i njegova usporedba sa neponuđenim
radnim mjestom višeg stručnog savjetnika za prava nezaposlenih
osoba za koje je propisan koeficijent 1,57. Nakon 20 godina
neprekidnog rada na radnom mjestu stručnog suradnika za prava
nezaposlenih osoba i završenog višeg stupnja formalnog
obrazovanja, ocijenjeno je da stečeno obrazovanje karlovačkom
Veleučilištu (smjer poslovno upravljanje) i radno iskustvo nisu
dostatni i adekvatni za napredovanje, iako su takva radna mjesta
ponuđena drugim zaposlenicima sa znatno kraćim radnim na
poslovima u HZZ – obrazlaže odvjetnica.
Zbog svega toga traži da sud odluku o otkazu ugovora o radu zbog
skrivljenog ponašanja nezakonitom, neosnovanom, nepravilnom i
nedopuštenom, te predložila da se udovolji tužbenom zahtjevu. Sud
argumente, na tužiteljičinu žalost, nije prihvatio.
KAportal.hr