I dok je na području Gorskog kotara situacija toliko ozbiljna da je, zbog prijetnje od potpunog nestanka smrekovih šuma, čak proglašena elementarna nepogoda, na karlovačkom području, na sreću, zabilježeni su samo pojedinačni slučajevi uništavanja šuma zbog smrekova potkornjaka.
Potvrdila nam je to Ana Juričić Musa iz Hrvatskih šuma, kazavši da se u karlovačkoj Podružnici na takve pojave odmah reagiraju.
– Na području podružnice Karlovac smreka se (osim jedne preborne gospodarske jedinice u šumariji Rakovica) nalazi samo i isključivo u šumskim kulturama; do sušenja dolazi sporadično, posebice na nižim nadmorskim visinama. Svagdje reagiramo promptno i vršimo sanacije takvih površina, navela je Juričić Musa.
Osim u državnim, situacija je bolja i u, ovdje malobrojnim, privatnim smrekovim šumama.
– Što se tiče šuma šumoposjednika, smreke ima vrlo malo i tek sporadično, tako da situacija nije nimalo nalik onoj u Gorskom kotaru, naglasila je Juričić Musa.
U slučaju da je smrekov potkornjak toliko uzeo maha da se zaraza ne može spriječiti, odnosno, preostaje samo sječa cijele šume, na tim se područjima zasaditi mogu bjelogorične vrste.
– Smreka je na ovom području vrsta koja nije autohtona, a sanacije se u najvećem broju slučajeva vrše sadnjom autohtonih vrsta – hrasta, bukve i ostalih izvornih vrsta, zaključila je Juričić Musa.
Smrekov potkornjak je kukac, nametnik, koji izaziva sušenje smreke jer se uvlači pod koru stabala i razara ih. Nije primarni štetnik, već napada stabla koja su fiziološki nešto slabijeg imuniteta, ali kada zahvati određenu populaciju postaje i primarni te uništava sva stabla u blizini jer vrlo brzo prelazi s jednog stabla na drugo.
KAportal.hr
POGLEDAJTE PRILOG RTL-a