Hrvatska ima manje stanovnika od dva susjedna kvarta u New Yorku,
Queensa i Brooklyna, ali zato ima općina gotovo kao 13 puta
mnogoljudnija Velika Britanija. Imaju li od te izrazite
administrativne fragmentacije u jednoj – da stvar bude još
apsurdnija – vrlo centraliziranoj državi, stvarnu korist građani
koji sve to plaćaju ili tek stranke koje u jedinicama lokalne
samouprave imaju bazen poslova za namirivanje podobnih kadrova na
terenu, vječno je pitanje. Kao što su vječni pokušaji novih
političkih pojava na političkoj sceni da u početku olako obećaju
teritorijalnu reorganizaciju zemlje.
Zadnji je to pokušao Most najavom svojevrsne regionalizacije,
odnosno smanjenja broja županija na 5. U novom pokušaju
političkog braka s HDZ-om o tome nisu ni zucnuli jer je stav
njihovog političkog partnera rezolutan. Ukidanje, odnosno
smanjenje broja županija ne dolazi u obzir. Zna se i zašto,
županije su većinom neupitno HDZ-ove baze. Recimo, Karlovačka
županija je neosvojiv bastion za oporbu u svih 23 godina koliko
Županije postoje. I tako će o pitanju teritorijalnog ustroja i
ostati .
U predizbornim kampanjama sve frca od ideja kako smanjiti bizarno
velik broj jedinica lokalne uprave i samouprave u tako maloj
zemlji, a nakon izbora se pitijski reterira kako sve to još treba
dobro proanalizirati. U prošlom sustavu stvari su po tom pitanju
bile mnogo jednostavnije, a argumenti vrijede i danas kao što se
vidi iz pola stoljeća starog teksta o ukidanju kotara,
ekvivalenata današnjim županijama.
“Kotar – nepotreban” , Karlovački tjednik, 6. listopada
1966.
Kotar kakav je sada ne odgovara svojoj namjeni i zato je postao
suvišan. To je otprilike rezime diskusije koja se vodila u
Općinskoj skupštini na temu o ulozi i položaju kotara.
Prema riječima odbornika Milana Kosanovića godišnje se na
kotarski aparat daje više od sedam milijardi starih dinara. Kotar
je, međutim, počeo da gubi neke svoje funkcije odmah nakon
donošenja Ustava Socijalističke Republike Hrvatske. Bez sigurne
materijalne baze on više nije mogao da uspješno rješava zadatke
koji se od njega očekuju. Njegove funkcije sastojale su se u
posljednje vrijeme u koordiniranju rada pojedinih službi općina.
Na sjednici Općinske skupštine je ocijenjeno da se ta
koordinacija može odvijati i bez posredničke uloge kotara te da
je njegovo postojanje suvišno.
Na sjednici je pročitan stav Izvršnog odbora Općinskog odbora
Socijalističkog saveza u kojem se također smatra da je kotar
nepotreban. Takav stav zauzeli su i odbornici Općinske skupštine
koji su se jednoglasno složili s tom ocjenom.
Od diskutanata koji su govorili o položaju i ulozi kotara čula su
se mišljenja da njegovo ukidanje predstavlja daljnju
deetatizaciju vlasti. Ocijenjeno je da se kotar kao zajednica
općina nije u dovoljnoj mjeri afirmirao, iako je bilo
pojedinačnih pozitivnih primjera njegovog djelovanja u
međukomunalnoj suradnji. Samatra se da ti međukomunalni odnosi
neće doći u pitanje jer će oni i dalje proizlaziti i razvijati se
zajedničkih interesa općina.
Pripremio Tihomir Ivka
