Otkad je demokratske Hrvatske, valjda nije bilo nijedne Vlade
koja u svoje krupne infrastrukturne planove nije uvrstila
nizinsku prugu Zagreb-Rijeka. No, uvijek i ispočetka
infrastrukturni planovi su se pretvarali u infrastrukturno
sanjarenje s obzirom da je u Hrvatskoj od 1990. izgrađeno samo,
brojkom i slovima, 12 kilometara i 175 metara nove pruge, ali su
neke mnogo duže razmontirane kao ona između Karlovca i Siska.
Navodno je i novi premijer nedavno u Litvi s Kinezima razgovarao
upravo o ostvarenju te velike hrvatske želje o bržem spajanju
Zagreba i Rijeke prugom. Baš kao što je s Kinezima svojevremeno o
tome razgovarala Milanovićeva vlada, pa je shvatila da Kinezi
traže i nešto više od povrata investicije, političke protuusluge
u EU. Brzo su odustali od dogovora, pa će biti čudo ako sada EU
regulama i utjecajima još odaniji Plenković zaključi drugačije.
S karlovačke točke gledišta, možda i bolje ako se imaju na umu
planovi koji bi nam tu drugu prugu opet na silu uvalili u istočna
gradska predgrađa kao što su svojevremeno i sjevernu varijantu
auto-puta od kojeg nemamo ništa osim zagađenja.
Da je taj plan o nizinskoj pruzi mnogo starija fatamorgana od ove
naše demokratske može se razaznati iz starih novinskih članaka o
“pruzi budućnosti” koja je i skoro pola stoljeća kasnije…pruga
budućnosti. Ono što je tada bio ambiciozni plan, da ne kažemo
science fiction, kao što je brzina prijevoza od 200 km/h, je i
2016. znanstvena fantastika. Čisti deja vu.
“Kada pruga budućnosti”, Karlovački tjednik, 3. listopada
1974.
U Osnovnoj privrednoj komori Karlovca održana je prošloga tjedna
prva rasprava o Nacrtu dugoročnog programa razvoja pruga ŽTP-a
Zagreb do 1985. godine, pri čemu je posebna pažnja pridata “pruzi
budućnosti” Zagreb – Karlovac – Rijeka – Bakar.
O potrebi izgradnje nove moderne pruge od Zagreba prema Rijeci
govori se već nekoliko godina, jer sadašnja pruga, dužine 228,7
km, ima ograničene prijevozne mogućnsti, ali zbog materijalnih
problema izrada nacrta počela je tek prošle godine. Projektnim
studijama je predviđeno da se između Karlovca i Zagreba izgradi
još jedan kolosijek, jer će cijela pruga biti dvokolosiječna, a
da se na postojećoj pruzi izvrše manje rekonstrukcije. Prema
jednoj varijanti “pruga budućnosti” će ići dolinom rijeke Kupe, a
na njenoj trasi je predviđena i izgradnja 25 kilometara dugog
tunela ispod Risnjaka, između Broda na Kupi i Krasnice.
Izgradnjom suvremene željezničke veze između Zagreba, Karlovca i
Rijeke omogućit će se racionalniji i ekonomičniji prijevoz
putnika i robe, i to ne samo zbog toga što će na novoj pruzi biti
omogućene veće brzine vlakovima (do 200 km za putničke i 120 km
na sat za teretne vlakove), nego i zbog toga što će pruga biti
skraćena za oko 70 kilometara. Kako je upravo u toku izrada
Generalnog urbanističkog plana grada Karlovca predstavnici ŽTP-a
Zagreb, urbanisti i predstavnici Skupštine općine Karlovac,
razmotrit će mogućnost rješenja željezničkog čvora u gradu i
pitanje eventualne nove željezničke stanice u Karlovcu.
Za izgradnju nove željezničke veze između Zagreba i mora
zainteresirane su mnoge organizacije udruženog rađa koje će
sudjelovati u financiranju izgradnje ovog magistralnog
željezničkog puta, a ŽTP Zagreb će, kako je predviđeno, osigurati
oko 26 posto sredstava ukupnih investicija.
Iako je trenutno najveća pažnja posvećena pruzi Zagreb – Rijeka,
ni ostale pruge neće ostati zanemarene. Predviđeno je da se do
1977. godine izvrše rekonstrukcije “kordunske” (Karlovac –
Sisak), “ličke” i “goranske” pruge, te da u svojim projektima i
planovima željeznica treba voditi računa o razvojnim tendencijama
nerazvijenih krajeva karlovačko-kordunske i ličke regije.
Pripremio Tihomir Ivka
