Državni zavod za statistiku (DZS) objavio prvu procjenu
bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju, a
zahvaljujući rastu potrošnje i investicija, kao i rekordnoj
turističkoj sezoni, očekivao se rast od oko 3 posto, najbrže u
posljednjih osam godina, objavila je HINA, a prenosi portal
Vijesti.hr.
Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine,
procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,9 posto u
odnosu na isto razdoblje prošle godine. Njihove procjene rasta
kreću se u rasponu od 2,5 do 3,3 posto, dok je Državni zavod za
statistiku objavio da su bili u prvu – BDP je narastao za točno
2,9 posto.
Bit će to već osmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže
nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,8 posto na
godišnjoj razini.
Rast od 2,9 posto bio bi najbrži još od drugog kvartala 2008.
godine, kada je BDP porastao po istoj toj stopi.
Snažan rast potrošnje i turizma
u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje
jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.
“Najznačajniji generator rasta trebala bi biti osobna potrošnja,
s obzirom na njezin udio u BDP-u te snažne stope rasta prometa u
maloprodaji tijekom ljetnih mjeseci”, navodi jedan od
makroekonomista u anketi Hine.
Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 25
mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te
podatke. Pritom je u trećem tromjesečju maloprodaja porasla oko
4,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
To se, među ostalim, zahvaljuje rastu plaća. Prosječna neto plaća
po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je u rujnu 5.624 kune,
što je realno 2,3 posto više nego u istom lanjskom mjesecu,
navode analitičari Raiffeisenbank (RBA) u osvrtu na nedavno
izvješće DZS-a.
Jačanje potrošnje zahvaljuje se i deflaciji te niskim cijenama
energenata, što dovodi do povećanja raspoloživog dohotka građana.
“Osobna potrošnja podršku će i dalje pronalaziti u izostanku
inflatornih pritisaka, nešto povoljnijim kretanjima na tržištu
rada, ali i snažnom rastu turističkih pokazatelja”, poručuje
jedan od makroekonomista i ističe rekordne rezultate turističke
sezone.
U prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim
objektima ostvareno je 74,6 milijuna noćenja, ili 8,6 posto više
nego u istom razdoblju lani.
Prihodi od turizma mogli bi ove godine premašiti rekordnih 8
milijardi eura, navodi jedan od makroekonomista i poručuje kako
bi “snažan rast turističkih prihoda iz inozemstva trebao
rezultirati i pozitivnijim doprinosom neto izvoza na kretanje
BDP-a, unatoč rastu robnog uvoza”.
Rast industrijske proizvodnje usporio
Pozitivno će na BDP utjecati i jačanje industrijske proizvodnje,
koja je u trećem tromjesečju porasla oko 1,9 posto u odnosu na
isto lanjsko razdoblje.
To je, doduše, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je
industrija porasla 3,5 posto, no proizvodnja neprestano raste već
21 mjesec zaredom, što je njezin najdulji pozitivan niz od 2007.
godine.
“Treći kvartal trebao bi biti obilježen znatnim porastom izvoza
usluga, ali se s druge strane bilježi postupno usporavanje rasta
industrijske proizvodnje”, navodi jedan od makroekonomista.
Robna razmjena mogla bi imati neutralniji utjecaj nego u
prethodnim tromjesečjima, kada je snažan rast izvoza pozitivno
utjecao na BDP.
Prema podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla
je u prvih devet mjeseci 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko
razdoblje, na 66 milijardi kuna. To se ponajviše zahvaljuje
rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog
vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao za 2,5
posto, na 108 milijardi kuna.
Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosio
oko 42 milijardi kuna ili 2,6 posto više nego u istom razdoblju
lani.
– Doprinos neto inozemne potražnje u trećem tromjesečju ipak bi
trebao biti pozitivan, zahvaljujući prvenstveno rastu izvoza
usluga, ali i nastavku rasta izvoza roba, navodi se u anketi
Hine.
Nastavak rasta investicija
Pozitivno bi na BDP trebao utjecati i nastavak rasta bruto
investicija u fiksni kapital, koje su u prethodnom tromjesečju
porasle za 6,3 posto na godišnjoj razini, peti kvartal
zaredom. “Investicijska aktivnost, čija se dinamika rasta
ubrzala u drugom tromjesečju, zamašnjak dobiva i u javnom i u
privatnom sektoru, a ohrabruju podaci o većem korištenju
sredstava iz EU fondova”, navodi jedan od makroekonomista u
anketi Hine.
Na rast investicija ukazuje i podatak DZS-a o rastu fizičkog
obujma građevinskih radova za 3,1 posto u prvih osam mjeseci ove
godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Zahvaljujući
dobrim pokazateljima u prvih devet mjeseci ove godine, gotovo svi
makroekonomisti povećali su posljednjih mjeseci procjene rasta
gospodarstva u cijeloj 2016.
Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista u ovoj godini
u prosjeku očekuju rast BDP-a za 2,6 posto, dok su prije tri
mjeseca očekivali 2,1 posto. Pritom se njihove procjene rasta
kreću u rasponu od 2,5 do 2,8 posto.
U rebalansu proračuna Vlada je, pak, ovih dana povećala procjenu
rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 2 na 2,6 posto.