Državnu nagradu za sport “Franjo Bučar”, kao najviše priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značaja za razvoj sporta u RH. Ove godine su kao nagradu za životno djelo dobili dr. Ivo Vidović – posthumno, Jelica Pavličić Štefančić i Luciano Sušanj.
Odbor za dodjelu državne nagrade za sport Franjo Bučar na čelu s Damirom Knjazom je uz tri nagrade za životno djelo odlučio da 12 godišnjih Nagrada “Franjo Bučar” u 2016. godini dobiju: Zoran Veselinović, Maro Joković, Andro Bušlje, Bono Bošnjak, Marija Anzulović, Veselin Đuho, Sanja Jovanović, Goran Čolak, Velimir Šandor, Mirela Šikoronja Ivančin, Danial Temim i Hrvatska ženska stolnoteniska ekipa.
Imena dobitnika najviših državnih sportskih priznanja objavljena su na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja na kojima nema datuma kada će nagrade biti uručene.
Do ove godine one su se tradicionalno uručivale svakog 25. studenoga kao spomen na dan rođenja oca našeg olimpizma Franje Bučara koji se rodio 1866. godine u Zagrebu i kojemu je 150. obljetnica rođenja ove godine na taj dan obilježena prigodnom izložbom u Hrvatskom športskom muzeju.
Izvor HINA
Inače, Jelica Pavličić Štefančić je Bučarovu godišnju nagradu primila još 2005. godine. Dodjeljivanje te visoke državne nagrade “Gazeli s Korane”, ovoga puta za životno djelo, u godini je kad se obilježava 150 godina od rođenja Dr. Franje Bučara, oca modernog sporta u Hrvata. Osim Jelice Državnu nagradu “Franjo Bučar” dosad su iz Karlovca primili prof. dr. Milan Blašković za životno djelo (1996) i atletski trener Ante Tešija godišnju nagradu (2000).
JELICA PAVLIČIĆ /atletika/ Olimpijske igre: Montreal 1976.
Gazela s Korane
Jelica Pavličić, rođena je u Slunju, 4. veljače 1954. godine. Legenda kaže da je Jelicu košarkašicu za strahovite kontre otkrio profesor Dušan Oreščanin – Dujo. Za njega Jelica i kaže: “Velemajstor broj jedan. Ni danas za kondiciju nema boljeg.”
On je osmislio čudesne metode, na primjer utege na nogama i “bicikl” koji vuče automobil, naizmjeničan trk uzbrdicom i nizbrdicom oko Staroga grada u Karlovcu, ili tamo prema Vukmaniću, on je na šljaci starog stadiona s lijeve strane Korane brusio navjerojatan talent Gazele iz Slunja.
Glasovita karlovačka atletičarka bila je članica Atletskih klubova Željezničar iz Karlovca, i kasnije Slavonije iz Osijeka.
Na Balkanskim igrama u Sofiji 1974. godine, osvojila je četiri zlatne medalje. Inače na Balkanskim igrama Jelica je nastupila 9 puta, odakle je između ostalih medalja donijela 9 zlata.
Najvrjednija medalja osvojena je 3. kolovoza 1974. u Sofiji u utrci na 400 metara, u kojoj je Karlovčanka oborila svjetski rekord u vremenu 50,98. Taj je rekord službeno priznar svjetskim rekordom tek 1987. godine, za vrijeme Svjetskog atletskog prvenstva u Rimu u knjizi (Progression of world best performances and offical IAAF world records) tiskanoj u povodu 75-te obljetnice Svjetske atletske federacije (IAAF).
Na Europskom dvoranskom prvenstvu u Goteborgu osvojila je 1974. zlatnu medalju na 400 metara a švedski kralj Gustav uručio joj je zlatnu medalju i čestitao na uspjehu. Iste godine bila je osma na Europskom otvorenom prvenstvu u Rimu. Godina 1974. bila je tako briljantna za karlovačku atletičarku, a svjetski rekord ušao je u povijest.
Jelica Pavličić, natjecala se u razdoblju od 1971. do 1979. godine pod zastavom bivše Jugoslavije. Bila je 5 puta prvakinja države na 100 metara, 6 puta na 200 metara i 5 puta na 400 metara. Čak je 19 puta pobijedila na pojedinačnim prvenstvima Jugoslavije (5 puta na 100 metara, 6 puta na 200 metara, 5 puta na 400 metara, 1 puta na 400 metara s preponama i 2 puta u štafeti 4×400 metara). Osvojila je tri medalje na Mediteranskim igrama, od toga dvije zlatne, a dvaput je bila brončana na Univerzijadi. Nastupila je na
Olimpijskim igrama u Montrealu 1976. godine u disciplini na 400 metara.
Na raznim natjecanjima za reprezentaciju Jugoslavije Jelica je nastupila 136 puta. Čak 18 sezona bila je kapatanica momčadi u selekciji izbornika Krešimira Račića, inače Karlovčanina. A, čak 41 godinu vlasnica je hrvatskog rekorda na 200 metara (23,14).
Godine 2000. Jelica Pavčičić, proglašena je najvećom hrvatskom atletičarkom svih vremena. U međuvremenu su je nadmašile Blanka Vlašić i Sandra Perković, no Jeličina zvijezda ne blijedi, a ni pamćenje također, pa je u srpnju 2013. za Sportske novosti izjavila: “Nedavno sam pratila posjet švedskog kralja Karla Gustafa VI, koji mi je za pobjedu na dvoranskom Europskom prvenstvu 1974. u Goteburgu, uručio medalju. Nije to bilo predviđeno protokolom, ali navodno je inzistirao kad sam prestigla favoriziranu predstavnicu Sovjetskog Saveza”.
Treba reći i to da je Jelica za potrebe Atletskog kluba Slavonija i skakala u dalj. Još je kao početnica rekord Vere Nikolić na 400 metara skinula za dvije stotinke, a u štafeti je ostavila za 150 metara.
Žali što nije postigla zapaženiji uspjeh na Olimpijskim igrama u Montrealu: “Bili smo poput razbijene vojske, nitko se nije brinuo ni o čemu, skoro smo zakasnili na utrku. Sramota. U takvim okolnostima ispala sam u kvalifikacijama. Jedino je zadovoljstvo što sam u restoranu sjedila blizu Nadije Comaneci jer su nas po zemljopisnom kriteriju strpali u isti sektor.”
U izboru Sportskih novosti najboljom sportašicom Jugoslavije Jelica Pavličić, proglašena je 1973. godine, a u izboru istog dnevnog lista najbolja je sportašica Hrvatske 1974. i 1977. godine.
Godine 2005. dobila je godišnju Državnu nagradu za sport Franjo Bučar.
Na razmeđu stoljeća 2000. godine, Jelica Pavličić, izabrana je za najbolju sportašicu Karlovačke županije u 20. stoljeću, osvojivši jedan glas više od proslavljenog dugoreškog stolnotenisača Antona – Tove Stipančića.
KAŠonline