”Za svakodnevne borbe unutar četiri zida, na radnim mjestima, u
ginekološkim ordinacijama, rodilištima, školama. Marširajmo za
borbe koje su bile i borbe koje će tek biti” – poziva
feministički kolektiv fAktiv, koji pod
sloganom ”Živio feminizam! Živio 8. mart!” u Zagrebu
održava, petu godinu zaredom, prosvjedni
marš ”Noćni marš – 8. mart”.
Okupljanje počinje na Trgu žrtava fašizma u 17:30 sati i
prema Zrinjevcu kreće oko 18 sati, a jedna od
članica fAktiva Petra Karmelić za
Vijesti.hr pobrojila je razloge zašto danas treba
doći na moćni Noćni marš:
- zato što je ženska svakodnevica
ponižavanje u bolnicama, rodilištima i ginekološkim
ordinacijama; diskriminacija na radnome mjestu; nasilje
u našim domovima, na ulicama naših gradova - zato što država to nasilje
podržava manjkom političke volje i odgovornosti da
kaže ‘Dosta’ i kazni nasilnike - zato što žene rade drugu smjenu kod
kuće, radnu smjenu bez plaće i radnog vremena, smjenu
koja održava ovo društvo, i to sve – bez ikakva priznanja - zato što svaki dan doživljavamo napade na
reproduktivna prava žena, zato što nam se žele oduzeti
prava za koja smo se same izborile.
”Na Dan žena prisjećamo se borbe žena koje su nam utabale put i
stvaramo pokret za borbe koje nam tek prethode. Solidarno stojimo
uza sve potlačene i pozivamo na Noćni marš pod sloganom: ‘Živio
feminizam, živio 8. mart!”’, poručila je Karmelić.
U današnje vrijeme kada se 8. mart uglavnom svodi na
trivijalizaciju i depolitizaciju pa ga se ”slavi” i
predstavlja kao neki čudni hibrid Valentinova i Majčina
dana važno je razjasniti korijene Dana
žena.
Sve je počelo 1908.
godine poznate po maršu koji je okupio 15.000
žena u New Yorku. Prosvjedovale su zahtijevajući kraće radne
sate, bolje plaće i pravo glasa. Prvi Dan žena, podsjeća u
detaljnom povijesnom pregledu VoxFeminae,
obilježen je 1911. godine nakon što je odluku o tome godinu
prije na prijedlog Clare Zetkin,
socijalistice, revolucionarke, izvanredne govornice,
pacifistkinje i srčane aktivistice za prava žena i radnica,
donijela Socijalistička internacionala žena na svojoj
konferenciji u Kopenhagenu.
Borba za društvo solidarnosti u kojem nitko nije
potlačen
Razlozi potrebe obilježavanja ovoga dana nalazili su
se već i tada duboko u prošlosti koja je
definirana marginalizacijom žene i njezinim
svrstavanjem na vječni
položaj Druge. Svako
pravo koje žene danas imaju izboreno je tijekom stoljetne
feminističke borbe, nerijetko i krvave. Međutim, svaki put kada
bi se žene izborile za neka prava, slijedi novi napad i udar
na ženska prava. To vrijedi i sve borbe potlačenih stoga je
važno neprestano raditi na očuvanju i unaprjeđenju stečenih
prava, pri čemu ključ leži u solidarnosti.
- “Ne brini, sestro, mi smo tvoj vučji čopor”
”Osmi mart naš je dan: dan kada slavimo svaku borbu, svaki glas,
svaki prkos, svaki otpor. Peti Noćni marš slavimo glasno na
ulicama naših gradova, svjesne da se za svoja prava i živote
moramo izboriti same i da ta borba traje cijelu godinu, kao što
smo poručile na prvom Noćnom maršu. Svaka nepravda
koju osjetite na vlastitoj koži vrijedna je
borbe. I u toj borbi žene nisu same. Ponavljamo što
je rečeno na velikom prosvjedu za 8. mart u Španjolskoj: “Ne
brini, sestro, mi smo tvoj vučji čopor”. Jer jedino tako, u
solidarnom čoporu, možemo se suprotstaviti onima koji nam
pokušavaju oduzeti izboreno”, ističe fAktiv i poručuje:
”Povratka nema, ne mogu nas ušutkati i razjediniti. Ako stanemo
mi, stat će cijeli svijet”.
Pjesnikinja Monika Herceg napisala
je pjesmu “Nisi kriva i nisi sama” inspirirana čileanskom i
internacionalnom feminističkom antirape himnom “Un violador en Tu
Camino”. Prepjevale su je članice Le
Zbora i tu će verziju “Patrijarhat siluje
nas” uz bubnjanje Drum ‘n’ bijesa, izvoditi u nedjelju
na Noćnom maršu
Feminizam koji slavimo bori se za sve žene i sve
ugrožene
”Kroz svaki, čak i najmanji čin otpora međusobno se gradimo.
Gradimo pokret koji će jednog dana biti spreman zaustaviti ovo
društvo, usred radnog tjedna, usred radnog dana. Gradimo ga do
dana kada će svi postati svjesni da je naš rad, koji uključuje
i takozvani rad iz
ljubavi, izgradio ovu zemlju”,
podsjećaju iz fAktiva.
Naime, iako se o problemu nasilja nad ženama sve više progovara,
jedna tema ustrajno i duboko prolazi ”ispod radara”.
Naime, prema
istraživanju sociologinje Ksenije Klasnić o podjeli
kućanskih poslova, zaslužne i za prijašnje istraživanje
o ekonomskom
nasilju nad ženama u intimnim vezama u hrvatskom
društvu, žene u Hrvatskoj u više od 80 posto veza
obavljaju sve ili većinu kućanskih
poslova.
‘Ja od jutros nisam stala’
Taj rad je nevidljiv i smatra se urođenim ženama.
Zapravo, uopće ga se ne smatra radom iako pranje
posuđa, usisavanje, briga o djeci i starijima, emotivna briga o
svima te organizacija cijelog kućanstva predstavljaju
itekako težak i zamoran rad bez kojeg cijeli
(obiteljski) sustav uopće ne bi funkcionirao
i upravo na njemu parazitira
kapitalizam.
”Feminizam koji danas slavimo bori se za sve žene i sve
ugrožene, otkriva različite vrste izrabljivanja u kapitalističkom
sustavu, ne bježi od kritike sustava, radi na političkom
organiziranju žena, svjestan je ekoloških problema,
antifašistički je i nepokolebljiv. Borimo se za djevojčice i
djevojke, za penzionerke, borimo se za radnice, izbjeglice i
migrantkinje, transrodne osobe, borimo se za beskućnice i za sve
žene koje se danas ne mogu boriti same za sebe”, ističe
feministički kolektiv.
A da na tren još zaronimo u povijest iz koje vučemo niz
prava koja imamo danas, valja reći i da su dvije najveće
revolucije modernog doba, francusku i rusku, povele upravo žene –
u borbi za kruh. Stoga, kažu u fAktivu, dok marširamo,
borimo se za taj kruh, ali i ruže.
Da bi upozorio na lošiji položaj žena u društvu, ali i u
novinarstvu, u povodu Dana žena Sindikat novinara
Hrvatske (SNH) pokrenuo je
kampanju ”Žene novinarke i druge opasne
stvari”.
”Iako je u Hrvatskoj novinarstvo pretežno ženska profesija, žene
se redovito predstavlja u kontekstu tema poput zdravlja, ljepote,
showbusinessa, kuhanja, mode, brige za djecu dok su u temama
politike, ekonomije, sudstva, vanjske politike podzastupljene.
Dvije trećine žena doživjele su neki oblik online zlostavljanja
ili uznemiravanja najmanje jedanput, a žene u prosjeku dobiju
triput više zlostavljačkih komentara na društvenim
mrežama nego njihovi muški kolege”, upozorava SNH.
Na dugoj listi zahtjeva Sindikata ističu
se jednake plaće za jednaki rad i ubrzano smanjivanje
postojećega jaza, ravnopravna zastupljenost u svim
programskim segmentima – i kao novinarki, urednica,
i kao stručnjakinja sugovornica i autorica te
ujednačenu zaposlenost u različitim programskim redakcijama
jer žene nisu ”rezervirane” samo za redakcije
kulture, obrazovanja, dječjeg programa i sličnih niti
su informativne i ostale redakcije samo ”muško”
područje.
Uz ravnopravnu zastupljenost na uređivačkim i
rukovodećim pozicijama te promicanje problematike ženskih prava
kao iznimno važne teme, SNH zahtijeva da se ne promiču rodni
stereotipi te da se dokinu seksistički elementi iz
programskih cjelina, posebice iz reklamnih
poruka. Pozivaju i na borbu protiv sve
izrazitije ugroženosti novinarki u istraživačkom radu na
terenu te na kontinuiranu edukaciju zaposlenika
(neograničeno rodom) o ženskim pravima, oblicima seksizma,
zlostavljanja i slično.
Čim u nekom poslu ima sve više žena i čim počinju
brojem nadmašivati muške zaposlenike, to je znak potplaćenosti
tog sektora, to jest znak da su plaće u tom sektoru sve
niže i sukladno tome – muškarcima manje zanimljive
”U svemu ovome potrebna je što
veća uključenost muškaraca u razne programe u
borbi za ravnopravnost. Ne zato što time borba dobiva na snazi
argumenta, nego zato što time i kolege (muškarci) priznaju
potrebu za poboljšanjem trenutačnoga stanja ženskih prava
i uključenosti žena – borba za emancipaciju je zajednička”,
zaključuju u Sindikatu novinara Hrvatske kojemu je na
čelu svestrana novinarka, aktivistica i
humanitarka Maja Sever.
RTL / Dalibor Talajić
‘Mi živimo u zemlji i u društvu koje mrzi žene. Nama
treba marš svaki dan’
Koliko su važni sloboda i jednakost, što
podrazumijeva sigurnost, za Vijesti.hr je
istaknula jedna od najboljih hrvatskih
istraživačkih novinarki Danka
Derifaj koja se u RTL-ovu magazinu
Potraga često bavi ne samo razotkrivanjem korupcije,
kriminala i nepotizma nego i u sklopu borbe za ljudska prava
kontinuirano promiče upravo ženska prava kao iznimno
važnu temu.
”Baš sam čitala o ribarskom sektoru u kojem gotovo polovicu
radne snage čine žene, no imaju manje plaće i gore uvjete rada u
odnosu na svoje kolege, a od 100 najvećih svjetskih kompanija u
tom sektoru žena je na čelu – samo jedne. Imamo i predsjednika
SDP-a Davora Bernardića koji je
odgovarajući na pitanje zašto među SDP-ovim izbornim
koordinatorima nema nijedne žene kazao da ‘koordinatorstvo nije
za eksperimentiranje i da taj posao moraju obaviti dokazani
operativci na terenu’. Istodobno, statistike pokazuju da svaka
treća žena doživi neki oblik nasilja, nasilja koje se ponavlja
365 dana u godini. Mi živimo u zemlji i u društvu koje mrzi
žene”, upozorila je Derifaj.
Danka Derifaj (RTL)
“Govori se puno o promjeni, postizanju ravnopravnosti, ali kada
pogledamo brojke, one govore suprotno”, upozorava Derifaj i
podsjeća da se, kada je o nasilju nad ženama riječ, nikako ne
smije
zaboraviti ekonomska dimenzija zbog
koje si žene izložene nasilju ne mogu priuštiti otići. ”Ovo
sve što sam rekla možda nekome zvuči radikalno, ali
činjenice su jasne i vidljive svakome normalnom. Sve su to
razlozi zašto se treba svakodnevno boriti za prava žena i
otići na Noćni marš. Nama marš treba svaki dan”.
Ne dijelimo cvijeće, slavimo žene!
Osim u Zagrebu, danas, u nedjelju, možete
marširati u Zadru s početkom u 16 sati
na Trgu pet bunara te u Rijeci s
početkom u 18 sati na Kontu, zatim u
Splitu u podne na Trgu ispred HNK Split,
a u Puli Marš kreće u 11 sati s Trga
Portarata.
S obzirom na to da ženska borba i solidarnost ne poznaju
granice, Rekonstrukcija Ženski fond izradila je mapu
osmomartovskih događaja. Naime, i žene u Srbiji,
Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Sloveniji, Crnoj Gori i na
Kosovu organiziraju tribine, prosvjede, performanse i marševe i
zajedno slave 8. mart.