Koliko je projekt izgradnje obilaznice u Žakanju dugoročno isplativ i svrsishodan ukoliko Hrvatska uskoro postane dio šengenskog prostora, a Slovenci grade novi prometni pravac Novo Mesto - Črnomelj - Bosiljevo?
Obnova državne ceste D-6 od graničnog prijelaza Jurovski Brod do čvora Novigrad, kao i nova cestovna povezanost s Republikom Slovenijom visoko su na listi prioriteta Karlovačke županije, istaknula je to zamjenica župana Vesna Hajsan Dolinar na zadnjoj sjednici županijske skupštine.
Kako je pritom zamjenica župana naglasila, svoj blagoslov za ove strateške projekte dobili su na sjednici Vlade RH još 6. prosinca 2018. godine koja je tada, podsjetimo, održana u Karlovcu.
– Nakon raspisivanja natječaja bilo je osigurano 2 milijuna kuna za projektiranje, odabran je projektant i u ovom trenutku provodi se intenzivan rad na projektu rekonstrukcije državne ceste D6. Očekujemo iduće godine ishođenje građevinske dozvole i nakon toga rekonstrukciju svih 18 kilometara dionice s najmanje 8 km nogostupa, rekla je dožupanica.
Kako KAportal doznaje, uz fazu projektiranja provedeno je i ispitivanje podloge terena duž cijele dionice prometnice kojoj prethodi obnova, koja je ujedno ukazala na njezino izrazito loše stanje. Stoga će radovi zahtijevati kompletnu rekonstrukciju kolničke trake, a ne samo presvlačenje novim asfaltom.
No, osim prijeko potrebne obnove navedene državne ceste, na ovom zapadnom dijelu Karlovačke županije u tijeku je i izrada studije varijantnih rješenja nove cestovne povezanosti od granice sa Slovenijom do čvora Novigrad. Kako je najavila i zamjenica župana Hajsan Dolinar, u prostornom planu Karlovačke županije predviđena je trasa rezervacije koridora za obilaznicu, koja se nadopunjuje na novu slovensku cestovnu prometnu vezu od Novog Mesta do Bele krajine.
– S obzirom da velik broj turista iz sjevernog i zapadnog dijela Europe, kada dođu do Novog Mesta više ne prelaze na Breganu nego ih navigacija šalje na granični prijelaz Jurovski Brod, prometnica D6 kroz Žakanje, Ribnik, Netretić iznimno je opterećena, pogotovo ljeti, pojasnila je Hajsan Dolinar.
Pojasnimo, kako je riječ o projektu u Sloveniji poznatom kao “tretja razvojna os”, u kojem će se izgraditi novi cestovni pravac od priključka Novo Mesto na autocesti Ljubljana – Novo Mesto – Bregana, preko tunela kroz Žumberačku goru, poznatiju u ovom djelu kao Gorjanci, do mjesta Maline, gdje će jedan krak prometnice ići u smjeru Črnomlja, a drugi prema Metliki. Upravo je Vlada Republike Slovenije ovih dana donijela rezoluciju o prometnoj povezanosti, u kojoj je između ostalog donesen i terminski plan izgradnje, prema kojem se navedena dionica planira završiti u potpunosti u ovom desetljeću.
Na taj dio nove prometne povezanosti trebalo bi se nadovezati novo cestovno rješenje na hrvatskoj strani, a u županijskom prostornom planu, koji je krajem prošle godine bio na javnom savjetovanju, ponuđene su tri trase dionice. Jedna prati liniju sadašnje dionice državne ceste D-6, a druge dvije varijante smještene su zapadno i istočno od nje.
No, time se otvaraju nove teme u javnosti. Naime, nesporna je činjenica da otvaranjem čvora Novigrad na autocesti Zagreb – Rijeka stvorila se bliža cestovna povezanost sa susjednom Slovenijom kao i ostatkom Europe, što je rezultiralo višestrukim povećavanjem prometa kroz Žakanje i Ribnik. Iako “krivca” za okretanje vozača iz smjera Europe i Slovenije na granični prijelaz Jurovski Brod zamjenica župana vidi u navigaciji, činjenice je da svim njima cilj izbjegavanje puno većih gužvi na Bregani, što se najviše osjeti i u kamionskom prometu.
No, s obzirom da Hrvatskoj uskoro prethodi ulazak u šengenski prostor, što ujedno znači da će se policijske kontrole na hrvatsko – slovenskoj granici maknuti, a time i prestati gužve, za očekivati je da će se dobar dio tranzitnog prometa preseliti na kvalitetnije prometne pravce. U prilog tome ide i buduća, već spomenuta, izgradnja slovenskog pravca Novo mesto – Črnomelj – Bosiljevo, koji će dobar dio prometa, koji je sada fokusiran na državnu cestu D6 kroz Žakanje, Ribnik prema priključku Novigrad, preusmjeriti na novi pravac.
Pa se postavlja legitimno pitanje, koliko je projekt obilaznice dugoročno isplativ i svrsishodan, točnije trebaju li nadvožnjaci i podvožnjaci Žakanju? Bez obzira čiji interesi prevagnuli, s obzirom na tijek realizacije drugih strateški važnih nacionalnih projekata, za pretpostaviti je da ovaj svjetlo dana tako brzo neće ugledati.