U pripremi je izmjena Zakona o parničnom postupku (ZPP) u sklopu
koje bi se, uz ostale novosti, uvelo i takozvano presedansko
pravo.
postupak’, a njime bi Vrhovni sud imao priliku
unaprijed zauzeti pravno shvaćanje o pojedinom pravnom
pitanju koje se javlja u velikom broju sporova što
dolaze pred sudove.
Kada bi se takvo pravno pitanje pojavilo, sudovi bi zastali s
postupanjem, dok Vrhovni sud u kratkom roku ne bi zauzeo
stajalište koje bi potom bilo obavezno za sve sudove. Da je
ogledni spor postojao u vrijeme kada su građani podnosili tužbe
za franak, već bi u roku od pet, najviše šest mjeseci od
podnošenja prve tužbe svi znali kako će na sudovi riješiti njihov
predmet.
Predsjednik Vrhovnog suda Đuro
Sessa snažno se zalaže za uvođenje ovog instituta
koji je još 2015. planirao uvesti bivši ministar
pravosuđa Orsat Miljenić, no u mandatu svoje Vlade nije
uspio promijeniti ZPP, pa je cijeli koncept ostao na čekanju.
”Ključne su tri promjene u ZPP-u. Jedna je uvođenje oglednog
spora. Drugo je drugačije uređivanje revizije, s tim da se
trebaju ukinuti one revizije kolje su vezane uz vrstu i
vrijednost spora. A treće je da se pravilo koje vrijedi od 1.
lipnja 2013. godine da se nakon prvog ročišta više ne mogu
iznositi novi dokazi primjenjuje i na predmete započete prije
toga datuma, s tim da bi se u tim predmetima uvelo takozvano
prijelazno razdoblje, odnosno omogućilo još jedno ročište na
kojemu bi se iznijeli svi dokazi”, kazao
je Sessa Jutarnjem
listu.
Dodaje i da se proširivanjem obaveze da se odmah iznesu svi
dokazi i na predmete koji su počeli prije 1. lipnja 2013. postiže
to da odvjetnici više ne mogu odugovlačiti s postupcima, a suce
se prisiljava da sude.
Predsjednik Vrhovnog suda kaže kako se u konceptu izmjena ZPP-a u
pravilu slaže s ministrom pravosuđa Draženom
Bošnjakovićem, a jedino pitanje oko kojih su različti
stavovi odnosi se na reviziju.
Objašnjavajući što su ogledni sporovi, odnosno presedani koji će
zaživjeti s novim zakonom, Sessa kaže da će se oni uglavnom
odnositi na radne i potrošačke sporove. Riječ je o slučajevima
gdje se podnosi veliki broj tužbi, a sudovi rješavaju de facto
isto pravno pitanje. Takvi su predmeti bili u slučaju franak,
pojavljuju se kod komunalnih naknada, parkinga i sličnih. Poanta
je u tome da bi pravno shvaćanje koje bi zauzeo Vrhovni sud bilo
obavezno za sve prvostupanjske sudove.
”Na taj način bila bi zajamčena jedinstvena primjena prava i
ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, što je i ustavna zadaća
Vrhovnog suda”, kaže glasnogovornik Vrhovnog
suda sudac Željko Pajalić.
U praksi su česte sindikalne tužbe kojima se tuži poslodavca zbog
neisplate božićnica, regresa ili uskrate kojeg drugog
materijalnog prava. Gotovo je pravilo da po istoj vrsti tužbe
protiv istog poslodavca različiti sudovi donesu dijametralno
suprotne odluke. Tako jedan radnik od poslodavca utuži božićnicu
ili regres, a drugi koji radi zajedno s njim, to ne uspije.
Presedansko pravo trebalo bi dokinuti takvu praksu.
”U situaciji kada sud prvog stupnja uoči postojanje pravnog
pitanja koje se pojavljuje u većem broju istovjetnih postupaka, i
koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i
ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, traži sjednicu sudskog
odjela i ako smatra da je pitanje važno zatražiti od Vrhovnog
suda zauzimanje pravnog shvaćanja”, kaže sudac Pajalić.
Procedura bi bila, kako je naveo, da tada predsjednik Vrhovnog
suda od svih predsjednika prvostupanjskih sudova zatražiti
očitovanje o broju takvih postupaka. Nakon što pribavi podatke
ostavio bi sjednici odjela Vrhovnog suda da u roku od 30 dana
odluči o dopuštenosti prijedloga.
”Ako se prijedlog dopusti, tada se u roku od 90 dana donosi
shvaćanje o postavljenom pravnom pitanju. Svi sudovi, kao što je
rečeno, vezani su tim shvaćanjem. Na taj način Vrhovni sud u
jednom predmetu, unaprijed rješava o važnom pragovnom pitanju, te
se izbjegava situacija u kojem bi Vrhovni sud naknadno, o istoj
pravnoj stvari odlučivao o većem broju pojedinačnih predmeta i to
nakon žalbenog postupka, pred različitim žalbenim sudovima što
često dovodi do različitih odluka”, zaključio je sudac Pajalić.