Prema
neslužbenim informacijama Hrvatskog zavoda
za javno zdravstvo od virusa gripe preminulo je
sedam osoba, što je pet više u odnosu na razdoblje od prošle
godine. Zaključno sa 13.1.2019. zabilježeno je 8468 oboljelih od
kliničke gripe, od čega je najviše prijava (5327) stiglo u 2.
tjednu 2019. godine.
Najveći broj prijava tijekom drugog tjedna pristiglo je iz
Brodsko-posavske, Grada Zagreba i Zagrebačke županije, te
Splitsko-dalmatinske županije.Uzimajući u obzir veličinu županija
i njihovo stanovništvo, u drugom tjednu su najveće stope prijava
na podučju Brodsko-posavske, Koprivničko-križevačke i
Ličko-senjske županije.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je
uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u
osoba u dobi od 65 godina i više.
Kako neslužbeno doznajemo, troje je umrlih od gripe na Črnomercu
(Sveti Duh), dvoje u Zagorju (zabočka bolnica),
jedna je osoba umrla na području Splita (KBC Split) te jedna
osoba u Sisku (OB Sisak).
Prije nekoliko je dana pročelnik Zavoda za akutne
respiratorne infekcije Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran
Mihaljević” dr. Rok Čivljak za
Večernji list je potvrdio kako je od 1. prosinca do 15.
siječnja u
ovoj bolnici od gripe i upale pluća preminulo 14 pacijenata.
S najnovojim podacima HZJZ-a to bi bilo ukupno 21 smrtnih
slučajeva, no ta brojka nije konačna. U Hrvatskoj je, prema
posljednjim informacijama, do sada registrirano oko 9000
oboljelih od gripe.
“Imamo za sada službeno prijavljenih 5347 oboljelih i 5
preminulih. Što se tiče dinamike, to je broj dokazanih slučajeva.
Smatramo da smo na vrhu epidmije i to još od prošlog tjedna. Taj
vrh epidemije je evidentan i to će potrajati još sedam do osam
tjedana, moguće je i duže”, kazao je za Vijesti.hr
virolog Vladimir Draženović.
Kako prepoznati gripu?
Dodaje kako je zabilježen visoki intenzitet epidemije te kako ima
jako puno oboljeli u odnosu na testirane. Komplikacija je kaže
puno, a one su najčešće povezane s disanjem, upalama pluća dok je
kod djece to najčešće povezano s upalom srednjeg
uha. Virolog savjetuje da se oboljeli moraju javit svojem
nadležnom liječniku kada uoče da ne mogu samostalno kontrolirati
situaciju.
“Znamo da je gripa bolest koja se veže uz visoku temperaturu i
općenito lošim osjećanjem organizma. Kad se dogodi da imamo
probadanje u plućima, kada ne možemo doći do zraka, ako imamo
trnjenje lijeve ruke, dakle sumnju na infarkt ili gubitak osjeta
u određenom dijelu tijela što sugerira mogućnost moždanog udara,
ako imamo neki osip, ako imamo često povraćanje i proljev koji
mogu dovesti do dehidracije to su sve moguće kompilikacije gripe
zbogkojih se hitno treba javiti liječniku”, savjetuje virolog
Draženović.
Dominantan AH1N1 virus
Posebno su, kaže, ugrožene trudnice kod kojih može doći do
gubitka djeteta, djeca i stariji.
“Dominatan je virus AH1N1, koji je sličan pandemijskom virusu iz
2009. godine koji daje nešto teže kliničke slike u odnosu na ove
koji su cirkulirali prošlih sezona. Zbrajamo podatke i vidjet
ćemo kako će to na kraju izgledati. Za sada nam se čini da je to
dosta intenzivna epidemija ove godine”, napominje virolog.
Upozorava kako trebamo biti svjesni da, kada je riječ o smrtnim
slučajevima gripe, riječ o potprijavljivanju te da u prosjeku
godišnje, prema podacima Europske komisije za zdravlje i Centra
za zarazne bolesti u Hrvatskoj od virusa gripe i posljedica gripe
umre oko 300 osoba.
“Naravno da neće svi prijaviti da je to gripa jer imamo to
potprijavljivanje, svaki liječnik radije javi smrt od infarkta
nego da je taj infarkt izazvala gripa. Ali to su realne brojke za
Hrvatsku i bilo koju drugu europsku zemlju”, dodaje Draženović.
Kaže kako se brojke umrlih od gripe ponekad ne poklapaju zbog
različitih načina prijave. Ponekad je to samo gripa, no ponekad
je to virus gripe u kombinaciji s drugim virusima. Ponekad se
gripa smao klinički dokaže, ali ne i molekularnim metodama nakon
čega se pojave određene komplikacije koje potom izazvaju smrt kod
pacijenata.