Zdravstvene djelatnike smo izmjenama Zakona zaštitili, dakle, oni
imaju posebnu odredbu ako bi bio prisila ili napad na njih kao
zdravstvenog djelatnika tada se to kažnjava. Međutim, mi imamo
jednu općenitu odredbu koja regulira pitanje prisile ili napada
na bilo koju osobu – ako se to dogodi, tada u Kaznenom zakonu
postoji takvo kazneno djelo i moguće je izreći i izriču se
sankcije u takvim slučajevima. Iz tog općeg kaznenog djela
pravosuđe i tijela koja donose odluke crpe definiciju odgovorne
osobe i praksa tu odgovornu osobu prepoznaje. Ovdje je posebno
sad istaknuto za zdravstvene osobe, imamo i za službene osobe i
zapravo se u principu želi poslati poruka da se želi zaštititi
još neke vrijednosti, a ne samo pojedinca jer kad je službena
osoba to znači da je uvijek napad i na nekakav službeni proces,
na nekakav postupak i zato se to posebno nominira u Kaznenom
zakonu.
U posljednjih tjedan dana imali smo dva napada na
medicinsko osoblje… Treba li povećati i same kazne?
Treba ubrzati samo postupanje u takvoj situaciji. Od momenta kada
se to dogodi do momenta izricanja same sankcije, donošenja odluke
vrijeme treba biti kraće. Tu svi trebaju postupiti u, što bi se
reklo, ekstremno brzim rokovima. Bit će to vrlo jasna poruka da
se to ne isplati, a naravno i kazna treba biti odgovarajuća.
Nekakvim malim blijedim kaznama u principu šaljemo poruku – neće
ti se bog zna što dogoditi, ali ako je sankcija onako jaka onda
je to u principu zaista upozorenje – ljudi, to se ne isplati.
Što se dogodilo od prosvjeda učitelja koji su također
tražili svoja prava žaleći se na nasilje – i to stoji – što je sa
zakonskom zaštitom nastavnika?
Ovo što sam već rekao, imamo opću odredbu iz koje se crpi zaštita
i u odnosu na takve situacije. Ali – nisam nesklon razgovorima i
analizama treba li nešto pojačati, dodatno definirati, no u našem
zakonodavstvu postoji okvir za sankcioniranje i izricanje kazni
da se tako nešto ne događa.
Trebaju li oni dobiti status službene osobe?
Imaju ga uvijek po općoj odredbi, Zakon prepoznaje sve osobe koje
nastupaju kao odgovorne osobe u nekakvim procesima, bilo da je
riječ o nastavnicima ili čak i kao neki gospodarski djelatnik u
nekoj tvrtki.
A novinari? Trebaju li oni imati status službene osobe,
svjedoci smo nekoliko napada – i fizičkih, i
verbalnih?
Tu imamo zaista vrlo vrlo visoko letvicu podignutu i određena
postupanja novinara su dekriminalizirana, tu imamo zaista na
najvišoj razini ugrađene zaštitne mehanizme i ono što je
jako važno – zaista izrazito pazimo na slobodu riječi – to mora u
društvu biti zaštićeno, i u našem Ustavu je utvrđeno kao takvo i
u našim zakonima. Zna se da imamo ona kaznena djela klevete,
uvrede, sramoćenja, ali imamo sad i onu četvrtu stavku –
dekriminalizacija, da ako do toga i dođe, u principu, postoji
određeni javni interes.
Ovih dana u fokusu je i objava Živog zida protiv
novinarke Jutarnjeg lista Željke Godeč – napisali su da “godinama
sustavno trola protiv Živog zida, piše poluinformacije,
poluistine, izvodi zaključke koji nemaju veze s činjenicama… je
li nepismena ili zla”, pitaju se na svojoj Facebook stranici
gdje su objavili njezinu fotografiju. Što kažete na to?
Najoštrije to osuđujem, zaista je to potpuno neprimjeren govor i
osuđujem jer se radi o jednoj političkoj stranci koja ima
ambiciju uređivati stanje u društvu i ovako nastupiti u odnosu na
novinara koji je temeljio svoj tekst na nalazu Državne revizije.
Možeš se ti s time ne složiti ili ne složiti, ali ako se ne
slažeš u mogućnosti si argumentirano odgovoriti, a ovo je bijedan
tekst koji poziva na nesnošljivost i ovo najoštrije osuđujem –
neprihvatljivo je i za demokratski sustav i slobodu riječi,
govora, mišljenja.
Potvrdili ste da je Ministarstvo pravosuđa zaprimilo
molbu za pomilovanjem Huanita Luksetića – kakva je sad procedura?
Koliko bi sve moglo trajati?
Zaprimili smo to mi ćemo sada zatražiti izvješća i informacija od
sudova koji su donosili presude i centra za socijalnu skrb,
objedinit ćemo sve to i tada će Ministarstvo izreći svoje
mišljenje i sve ćemo to uputiti predsjednici Republike koja po
Ustavu donosi odluku o pomilovanju ili da to ne odobrava.
Nastojat ćemo da sve bude u najkraćim mogućim rokovima – ovisi o
tijelima koja nam trebaju sve dostaviti. Mislim da će to biti
vrlo brzo, što se tiče nas u Ministarstvu – to odmah ide van.
Je li vas iznenadio potez predsjednice Kolinde Grabar
Kitarović koja je i prije procedure najavila pomilovanje čovjeka
koji je kod sebe imao ne baš tako malu količinu marihuane? I je
li se netko žalio nakon što se predsjednica Republike ovako javno
založila za samo jedan slučaj?
Nije se nitko žalio i nije me njezin potez iznenadio – ona ima po
Ustavu tu najsnažniju ovlast da jedina u našem sustavu donosi
odluke o pomilovanju. Ovo je slučaj gdje su ljudi senzibilizirani
– radi se očito o bolesnom čovjeku koji ima ne tako male
zdravstvene tegobe i obrazlagao je sve svojom željom da se
izliječi, da mu to pomaže i tu percepciju javnosti osjetila je i
predsjednica. Što se tiče postupanja suda, on postupa temeljem
zakona, ne percepcije javnosti – tvari koje su nađene su
zabranjene i za sud nije bilo drugačijih opcija. No da malo
umirimo javnost – Uprava za zatvorski sustav ima i bolnicu u
okviru zatvora i svi oni koji imaju tegobe i budu primljeni idu u
zatvorsku bolnicu, a ako tamo nemaju uvjeta za njihovo liječenje,
oni se šalju u redovnu bolnicu i ako se radi o ovakvom slučaju –
taj čovjek zapravo ne bi ni vidio zatvora.