Hrvatice se sve kasnije odlučuju na majčinstvo. U posljednjih 15
godina, prosječna dob prvorotkinja u Hrvatskoj povećala se
najviše, u usporedbi s onima iz Europske unije, s 26 na
gotovo 29 godina. No Hrvatska nije izuzetak, u većini
europskih zemalja prvorotkinje su sve starije. Liječnici
apeliraju da je optimalna dob za prvo dijete rane dvadesete.
Na pitanje kada je najbolje roditi prvo dijete svaka majka
odgovara drukčije.
“S 24 sam rodila. Mislim da je bolje roditi ranije, više
strpljenja vremena i svega i ne bi to promijenila”, rekla je
Paula iz Zagreba.
Antonija, također iz Zagreba, svoje je prvo dijete rodila
s 19 godina, a drugo s 32. Kaže, nije joj žao.
“Nikad nije ni prekasno, a nikad nije ni prerano”, kaže Antonija.
“Ja sam rodila s 20 godina i imam četvero djece. Mislim
da je ovo danas kasno, lakše je dok si mlađi”, smatra Ankica iz
Zagreba.
Idealno vrijeme između 20. i 25. godine
Liječnici tvrde, idealno vrijeme za prvu trudnoću je
između 20 i 25 godina, jer kako životna dob raste, povećava
se i stopa neplodnosti, ali i rizici za komplikacije tijekom
trudnoće.
“Općenito se smatra da je u starojoj životnoj dobi veća
učestalost spontanih pobačaja, ektopičnih trudnoća, kromosomskih
poremećaja i rađanja djece s prirođenim srčanim greškama”,
napominje Ana Meyra Potkonjak, specijalizantica
ginekologije.
Žene se za majčinstvo odlučuju sve kasnije
Međutim podaci pokazuju da se žene za majčinstvo odlučuju sve
kasnije. Najmlađe prvorortkinje u Europi su u Bugarskoj i
Albaniji. Njihova prosječna dob je 26 godna. Najkasnije se za
prvu trudnoću odlučuju Talijanke u prosjeku sa 31, a slijede ih
Španjolke s 30 godina. Ta prosječna dob za Hrvatice iznosi
28 cijelih 6 godina.
“Sve veći broj žena se obrazuje i to visoko obrazovanje traje 5,
6, a kod nekih i 7 godina. Dok steknu diplomu i dok se zaposle i
stambeno osiguraju to vrijeme prolazi”, kaže demograf Nenad
Pokos.
Uz financijsku i stambenu sigurnost, tvrdi Pokos, važan
čimbenik je i vrijeme kada se parovi odlučuju na sklapanje braka.
“U Hrvatskoj se još uvijek 80 posto djece rađa u braku, pa što se
brak kasnije sklapa kasnije će doći i do poroda”, dodaje demograf
Pokos.
Velika odgovornost je i na pronatalitetnoj politici i mjerama
koje bi mladim ljudima jamčile veću egzistencijalnu sigurnost.