ODLAZAK U NJEMAČKU Veliko istraživanje razotkrilo kako stoje stvari: ‘Ljudi iz Hrvatske odlaze zbog nepravde, a ne zbog siromaštva’

foto ilustracija Pixabay.com

Kad se uzme u obzir tko bi sve mogao otići iz Hrvatske do 2026.
godine, to bi bilo ukupno oko 800.000 ljudi, a već ih je
300.000 otišlo – Hrvatska će za sedam godina izgubiti
cijeli potencijal ljudi koji se mogu iseliti i tada će zapravo
iseljavanje stati, zabrinjavajuće su podaci koje iznosi Tado
Jurić s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta
predstavljajući knjigu “Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li
Hrvatsku?” u kojoj su prezentirani rezultati prvog
znanstvenog istraživanja uzroka i posljedica te obilježja novijih
iseljavanja Hrvata u Njemačku.

Istraživanje je provedeno u Njemačkoj među hrvatskim iseljenicima
koji su se iselili u razdoblju od priključenja Hrvatske EU-u, i
to na uzorku od 1.200 ispitanika. ”Knjiga je glas iseljenika
koji su se u zadnjih pet godina iselili iz Hrvatske i to je,
zapravo, njihova poruka hrvatskoj Vladi. Iseljenici u Njemačku
ispunjavali su čitav niz upitnika, počevši od toga koliko su
zadovoljni životom u Njemačkoj, zašto se ne bi vratili u
Hrvatsku, zašto su otišli. Knjiga donosi čitav niz odgovora koji
tište naše iseljenike i nas koji razmišljamo o odlasku jer je
nastala jedna vrsta društvene psihoze. Izgubit ćemo Hrvatsku kad
izgubimo Hrvate”, upozorava Jurić.

”Ni jedna članica EU-a do sada nije imala iseljavanje od tisuću
posto, s 5.000 na 50.000 građana godišnje, samo u kratkom
razdoblju od četiri godine. Masovno odlaze mladi ljudi u dobi
između 20 i 40 godina s obitelji, koji su izgubili nadu i
sigurnost. Kad uzmemo u obzir tko bi sve mogao otići iz Hrvatske
do 2026. godine, to je ukupno oko 800.000 ljudi, a već ih je
300.000 otišlo”, kaže Jurić.

”Nažalost, ništa ne ukazuje na to da postoji neki ozbiljan
impuls u društvu da će se stvari promijeniti”, kazao je Jurić
i dodao da premijer Andrej Plenković tvrdi da se
jedan broj ljudi vraća u Hrvatsku i da je to točno. No, riječ je
o 15.000 ljudi godišnje koji se vraćaju, ali to su stari
gastarbajteri koji se vraćaju u mirovinu, a ne mladi koji su
otišli”, istaknuo je Jurić.

Prema percepciji iseljenika koji su sudjelovali u ovom
znanstvenom istraživanju, glavni motivi za iseljavanje nisu
ekonomski.

Analiza stajališta Hrvata u Njemačkoj pokazala je kako hrvatski
iseljenici imaju predodžbu da u Hrvatskoj nisu
institucionalizirane vrijednosti radne etike i uopće poštenja, te
smatraju da se hrvatsko društvo moralno slomilo. Glavni čimbenici
koji su doveli do iseljavanja svrstani su u osam kategorija.

”Prva je kategorija slabost institucija i nemoral političkih
elita pa bismo mogli reći da se Hrvati iseljavaju zbog
nepravde, a ne zbog siromaštva, te korumpirano društvo, gdje su u
upitniku kazali da se poštenje i rad ne isplate. S jedne strane
ne nagrađujemo ispravno ponašanje, a s druge strane ne
sankcioniramo neispravno ponašanje. Pravosuđe je veliki problem
koje naši iseljenici ističu”, kazao je Jurić.

Istraživanja koja su objedinjena u Tadićevoj knjizi pokazuju
jasnu vezu između političke etike, slabih institucija i
iseljavanja, a u njima je sudjelovalo 53 posto žena i 47
muškaraca. ”Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost,
nepotizam i korupcija svakako su među glavnim razlozima za
iseljavanje. Ako se otvori koje radno mjesto, tu većinom upadaju,
slikovito kazano, ljudi s vezom ili pak oni koji imaju podobnu
člansku iskaznicu – takvi su komentari većine iseljenih
ispitanika”, navodi autor istraživanja.

Iseljavanju su najskloniji ljudi u dobi između 25 i 40 godina i
čine čak 58,33 ispitanika. Malo manje od 10 posto ispitanika
prije iseljavanja nije tražilo posao, njih oko 39 posto bilo je
nezaposleno i aktivno je tragalo za poslom, dok je njih čak 55
posto bilo zaposleno, piše Slobodna Dalmacija.

Oko 25 posto ispitanika ima potpuno negativan stav o Hrvatskoj,
dok je njih 70 posto zadovoljno zaradom, smještajem i životom u
Njemačkoj. Ostanak u Njemačkoj priželjkuje 51,2 posto ispitanika,
njih oko 15 posto vratilo bi se u Hrvatsku, 40 posto ne namjerava
povratak u svoju domovinu pa bi iz Njemačke otišli u neku
drugu zemlju, a njih 45 posto kazalo je – možda. Iako se spominje
Irska, Njemačka je zemlja u koju, nažalost, odlazi većina Hrvata.


Vijesti.rtl.hr

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest