Domaćim delikatesama teško je odoljeti, no proizvod po proizvod i
na kraju mjeseca na hranu se mnogo troši.
“Preskupa je Hrvatska i na akcijama kada se prodaje to su tek
cijene koje dobijemo vani”, kaže Ana.
“Pa na hranu ode sigurno 30-40 posto osobnog dohotka”, kaže
Slavko Mesec.
Hrvatska na hranu troši najviše u Europi. Prema podacima Državnog
zavoda za statistiku za hranu i bezalkoholna pića izdvaja se 28,2
posto kućnog budžeta. Najviše se troši za meso po kućanstvu
gotovo 6700 kuna na godinu, na kruh i žitarice više od 3500 kuna,
zatim na milijeko sir i jaja oko 3300, na povrće 2500 kuna, a na
voće oko tisuću i pol. No, ne pokazuje to da Hrvati kvalitetno
jedu nego da siromašno žive.
“Stanovnici onih država koje više troše za hranu indiciraju da je
riječ o siromašnijim društvima, da su to ljudi s nižim platežnim
mogućnostima, nižim primanjima”, objašnjava Luka
Brkić s Fakulteta političkih znanosti.
Da bude malo lakše, početkom godine smanjen je PDV na dio
namirnica.
“Ako je netko išao za time da se smanje troškovi košarice, išli
smo mi pa ste imali efekte koji su bili, imali ste natjecanje
između trgovačkih lanaca tko će primijeniti nižu stopu prije nego
stupi na snagu”, kaže Andrej
Plenković (HDZ), predsjednik Vlade.
No, europske cijene i hrvatska primanja koja su nekoliko
puta niža od europskih ne idu najbolje zajedno pa je
građanima košarica i dalje preskupa.
“Jako puno nažalost, hrana je kod nas skupa k’o zlato, radimo za
režije i hranu”, kaže Rada iz Zagreba.
“Skupa je, sad sam gledala šparoge, 50 kn vezica šparoga, to je
stvarno previše.To ne možeš priuštiti, ova zdrava hrana je
stvarno jako skupa”, smatra Smiljana Budas.
Manje za hranu od Hrvatske izdvajaju čak i Rumunjska i Srbija.
Stručnjaci smatraju da je jedino rješenja rast plaća, no da bi do
toga došlo potreban je i rast produktivnosti gospodarstva.