Obitelj Sutlić dolazi iz okolice Netretića koji je u neposrednoj
blizini Karlovca. Taj dio moje obitelji selio je prema Fužinama,
Ogulinu, a zatim se vratio u Karlovac gdje je moj otac rođen.
Vrlo kratko je živio u samom Karlovcu. S mjesec dana preselio je
s majkom u Zagreb i tu je praktički proveo čitav život, ako
izuzmemo seljenja pod utjecajem režima koji je ostao iza nas, a
koji ga je vodio od Gradiške do Sarajeva, da bi se potom vratio u
Zagreb. Veći broj članova obitelji je živio u Karlovcu i moj otac
se s njima susretao. Karlovac je ostao mjesto neizbrisivo u
njegovom životu – opisuje odnos svog oca filozofa Vanje Sutlića s
rodnim Karlovcem Vanja Sutlić mlađi.
Susrećemo ga u petak u Zagrebu, u sjedištu Matice hrvatske, gdje
je povodom 90. obljetnice rođenja ovog filozofa održan filozofski
simpozij “Povijesno mišljenje u obzoru suvremene filozofije”.
Sutlić je diplomirao i doktorirao filozofiju na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu, gdje je 1952. radio kao asistent, da bi
potom otišao u Novu Gradišku, a 1953. se vraća na matični
fakultet. Od 1964. predaje na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a
potom na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Objavio je,
između ostalog, i knjige “Bit i suvremenost”, “Praksa rada kao
znanstvena povijest”, “Uvod u povijesno mišljenje” i “Kako čitati
Heideggera”. Potpredsjednik Matice hrvatske, koja je organizirala
skup, i filozof Damir Barbarić kaže da je Sutlić “jedan od
najvažnijih filozofa 20. stoljeća u Zagrebu, Hrvatskoj, bivšoj
državi, ali šire”.
Manje-više nitko ne dovodi u pitanje činjenicu da je Sutlić jedan
od prvorazrednih mislioca u Hrvatskoj u 20. stoljeću – kaže
Barbarić. Dodaje da je, unatoč tome što se svi većina slaže u
ocjeni Sutlićevog značaja, njegovo djelo ipak zapostavljeno.
Ako današnji studenti filozofije na popisu literature imaju
Sutlićeve radove, to je rijetko i sporadično. U nastavnim
programima studija filozofije je neopravdano i začuđujuće malo
prisutan – dodaje Barberić. Sutlić ipak nije imao velik utjecaj
na filozofiju u svjetskim okvirima.
Međutim, hrvatski filozofi su općenito u svijetu malo prisutni,
ako izuzmemo grupaciju filozofija koja je pod zajedničkim imenom
Praxis bila poznata i koja je u svijetu izazvala reakciju, ali
malo u filozofskim krugovima, a više u krugovima sociološki i
ideološki orijentiranih kritičara marksisma staljinističke
provenijencije. Vanja Sutlić je sadržajno pridonio filozofiji,
ali ako njegova djela nisu prevedena, ne možemo računati na
utjecaj, koji bi s obzirom na rang i dignitet djela i postignuća
trebao imati – kaže Barberić. Sutlić je preminuo 1989. godine. U
nekrologu se jedan od najpoznatijih hrvatskih filozofa Gajo
Petrović zaključno prisjetio posljednjeg razgovora sa Sutlićem.
U tom nevezanom razgovoru upitao si me također da li sam u
posljednje vrijeme bio u našem zajedničkom rodnom gradu –
Karlovcu. To stalno raspitivanje o Karlovcu uvijek me zbunjivalo.
Napustio si taj grad kao dijete i odrastao u Zagrebu. No i to je
bila jedna od tvojih odlika – volio si gradove, ulice, obične
ljude i svakodnevne događaje. Tvoja misao nije lebdjela iznad
svakodnevice, nego je polazeći od svakodnevnog prodirala u
najdublje temelje egzistencije – izrekao je na sahrani Sutliću
Petrović, čija je 20. obljetnica smrti obilježena prije dvije
godine.
KAportal.hr