U redovnom mjesečnom istraživanju CRO
Demoskop, RTL Danas donosi
nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka,
percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni.
Četvrto ovogodišnje istraživanje o preferencijama birača donosi i
analizira Damira Gregoret.
HDZ relativni pobjednik izbora
Iako na vrhu ljestvice nema promjena u
rasporedu, vidljivi su neki novi trendovi. Da su
parlamentarni izbori održani početkom
travnja, HDZ bi ostao relativni
pobjednik. 28 posto ispitanika bira upravo njih (prema 28,1 posto
iz ožujka). SDP ostaje druga snaga u državi, s potporom od 16,9
posto (prema 17,0 posto iz ožujka). Iako je pobjednik uvjerljiv,
uz HDZ i SDP zadnja dva mjeseca ima stabilnu podršku. Čini se da
je SDPbarem zaustavio trend pada,
no Živi zid nije. I dalje gube
potporu, pa su prema podacima upravo oni gubitnici mjeseca jer su
u odnosu na ožujak pali za gotovo dva postotna poena. Sada ih
bira 8,5 posto ispitanika (prema 10,4 posto iz ožujka). A tek će
iduće istraživanje pokazati kako građani reagiraju na
njihov ovotjedni
incident u Saboru.
Most je potporu ustabilio na 6,8
posto (6,8 posto u
ožujku). START Dalije Orešković nešto
je narastao, ali nisu se približili početnom boomu iz veljače.
Potpora im sada iznosi 3,7 posto u odnosu na 3,4 posto iz ožujka.
Od praga je jednako udaljena i stranka Brune
Esih i Zlatka
Hasanbegovića Neovisni za Hrvatsku (3,6 posto, kao
i u ožujku).
Nešto manju potporu
uživa HSS s izborom od 3,4 posto
(prema 3,6 posto iz ožujka), a prvi put u prvih deset je i
nezavisna lista suca Mislava
Kolakušića s gotovo 3 posto potpore (2,8 posto),
dok slično kao i prošlog mjeseca ima stranka zagrebačkog
gradonačelnika. Stranka Bandić Milan
365 bilježi potporu od 2,6 posto (prije mjesec dana
2,7 posto).
Tko ide u EU Parlament?
Na izborima za Europski parlament, a prije
početka službene kampanje, vodi će se vrlo napeta borba i na
lijevom i desnom krilu političkog spektra za mandate u budućem
sazivu Europskog parlamenta. Kada su u pitanju nadolazeći
Europski izbori, prema najnovijem istraživanju CRO
Demoskop, građani bi u Europski parlament, očekivano,
najčešće poslali HDZ-ove kandidate, ali nešto manje nego što
imaju u onim prvim, općenitim preferencijama koje smo vidjeli.
Listu HDZ-a u svibnju
namjerava zaokružiti 26,9 posto ispitanika (prema 27,6 posto iz
ožujka). Uz napomenu da je istraživanje provedeno tijekom ovog
tjedna, a HDZ je tek u petak navečer službeno
objavio svoju listu, pa tek treba vidjeti kako će
odabrani kandidati utjecati na rejting HDZ-ove
liste. SDP-ova EU lista je znana i nju
bira 16,5 posto, nešto manje nego prošlog mjeseca (u ožujku 16,7
posto), dok onu Živog zida, antieuropske
stranke, u Europu želi poslati 8,3 posto građana (1,2 postotnih
bodova manje od rezultata u ožujku). Amsterdamska
koalicija, unatoč imovinskoj kartici Anke
Mrak Taritaš i dalje je iznad 8 posto (8,2 posto,
jednako kao i u ožujku).
Imena za EU utrku predstavio je još prošlog tjedana
i Most što podržava 6,0 posto
ispitanika (u ožujku 6,5 posto). Nešto je narasla lista
stranke Brune Esih i to na 4,5 posto
(prema 4,2 posto iz ožujka). Slijede
ih Suverenisti koje
čini HRAST, stranka Ruže
Tomašić i ostali. Ta lista bilježi najveći
međumjesečni rast – s manje od 3 posto sada su na 4 posto (s
prošlomjesečnih 2,9 posto na sadašnjih 4,0 posto). Istu potporu,
baš kao i prošlog mjeseca, ima
i START Dalije Orešković (4,0 posto,
jednako kao i u ožujku).
Najviše mandata u EU parlament osvaja HDZ
I najvažnije, u mandatima HDZ
osvaja 5, SDP 3, te po jedan mandat Živi zid,
Amsterdamska koalicija i Most. Ovo su sigurni mandati, a 12.,
koji će ionako morati čekati Brexit,
najbliži su HDZ i Živi zid. Manje šanse za zastupnika imaju
Neovisni za Hrvatsku, Suverenisti i START.
Ono što je vidljivo i što će nedvojbeno obilježiti kampanju je
borba i na lijevom spektru kroz SDP, Amsterdamsku koaliciju i
START, ali i na desnom; HDZ i stranke u koje su otišli njihovi
biši partneri, Suverenisti i stranka Brune Esih. Živi zid i ovdje
nastavlja pad.
Predsjednica najomiljenija političarka
Predsjednica Kolinda Grabar
Kitarović najčešći je izbor za najpozitivniju
političku osobu u zemlji s izborom od 15,7 posto (prema
prošlomjesečnih 17 posto). Trend pada potpore nastavila je i u
travnju. Istovremeno crvene strelice pokazuju da je svima u vrhu
pala potpora u odnosu na ožujak, pa tako i
premijeru Andreju Plenkoviću koji je
ostao drugi izbor, ali s potporom od 10,3 posto (prije mjesec
dana 10,7 posto). Svi ostali daleko su od toga.
Bivšu šeficu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu
interesa, Daliju Orešković, bira manje od 4
posto ispitanika (3,6 posto, a prije mjesec dana 5,0 posto), a
značajno je potonuo i Zoran Milanović. Kao
najpozitivnijeg ocjenjuje ga gotovo dvostruko manje ispitanika
nego u ožujku (3,4 posto u odnosu na prošlomjesečnih 6,1 posto).
Na prestižnoj ljestvici potporu gubi i čelnik Živog
zida Ivan Vilibor Sinčić (3,2 posto
izbora prema 4,5 posto iz ožujka), značajno pada i čelnica
GLAS-a Anka Mrak Taritaš(3,0 posto u odnosu
na 5,5 posto u ožujku), a u prvih deset sada je
i Mislav Kolakušić(2,9 posto).
Popularni ‘nitko’ zapravo je i dalje
najpopularniji, tako misli 17,1 posto ispitanika. Među 10
najpozitivnijih domaćih političara su Božo
Petrov (2,3 posto), Ivan
Pernar (2,1 posto), te Krešo Beljak i
Miro Bulj (po 2,0 posto).
Najnegativniji političar je Andrej Plenković
Na ovoj drugoj omraženoj ljestvici i dalje je
prvi premijer Andrej Plenković kojeg
najnegativnijim vidi 22,3 posto građana (u odnosu na 22,6 posto
iz ožujka). Slijedi ga šef oporbe Davor
Bernardić s izborom od 9,8 posto (u ožujku 9,6
posto), a iako ostaje treći, Milorad
Pupovac bolje stoji (5,1 posto izbora u odnosu na
8,3 posto u ožujku). Manje ispitanika ga negativno ocijenjuje, a
slično se događa i Milanu Bandiću(4,3 posto
u odnosu na 7,9 posto u ožujku).
U top deset najnegativnijih prvi se put našla
ministrica Gabrijela Žalac. Izazivanje
prometne nesreće s nevažećom vozačkom dozvolom, pri čemu je
ozlijeđena djevojčica, ali i aferu “Mercedes” dio građana joj je
očito zamjerio (2,9 posto). Tu je i Gordan
Jandroković, šef Sabora i glavni tajnik HDZ-a koji se
repajući ismijavao njezinim optužbama da joj se podmeće (2,8
posto). U top deset ostao je ministar
zdravstva Milan Kujundžić (2,7 posto),
a tu je i Ivan Pernar (2,5 posto). Na
listi najnegativnijih političara našla se i
predsjednica Kolinda Grabar
Kitarović (2,4 posto), kao i Ivan
Vilibor Sinčić (2,3 posto), dok 11,4 posto
ispitanika misli da da su negativni baš svi političari.
Rezultate istraživanja CRO Demoskop za
ožujak pročitajte OVDJE!
Napomena: Istraživanje je
provela agencija PROMOCIJA PLUS od 1. do 5. travnja 2019. CATI
metodom (telefonski) na uzorku od 1300 punoljetna građana
Republike Hrvatske. Uzorak je stratificiran po županijama i
veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača
po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna pogreška uzorka iznosi
+/- 2,77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95%.