Hrvatska do sada nije primila ni jednog migranta koje brodovi
pokupe iz Sredozemlja, no, to bi se s preuzimanjem predsjedanja
Vijećem EU u prvoj polovici sljedeće godine moglo promijeniti,
piše u utorak Večernji list.
Hrvatska će najvjerojatnije morati uzeti u obzir da su i druge
države koje su predsjedale, poput Bugarske, Rumunjske ili Finske,
primale migrante s brodova iz Mediterana. Riječ je o simboličnoj
gesti – jedan ili dva migranta i to ne sa svakog broda, već se
raspodjela među državama dogovara za svaki pojedinačni slučaj
tako da konačan broj nije premašivao desetak, donosi dnevnik.
Ovakav se scenarij u Hrvatskoj službeno još nije razmatrao, ali
se u Europi naveliko raspravlja o načelu solidarnosti. Jučerašnji
neformalni sastanak ministara vanjskih i unutarnjih poslova u
Parizu, na kojem je Hrvatska bila zastupljena na razini državnih
tajnika, nastavio se na prošlotjedni sastanak u Helsinkiju, gdje
se sudionici nisu uspjeli dogovoriti o predloženom dobrovoljnom
mehanizmu za raspodjelu tražitelja azila koji pristižu na obale
Europske unije, piše Večernji list.
“Hrvatska je dosad smatrala važnim da se primjenjuje načelo
solidarnosti. Zadnjih nekoliko godina preselili smo 192 migranta
i to je model po kojem se dosad na Hrvatsku gledalo kao na
odgovornu članicu EU koja se istodobno čvrsto postavila u borbi
protiv ilegalnih migracija i zaštiti granica. Također, vrlo je
važno razlikovati ljude koji su u stvarnoj potrebi i ekonomske
migrante” kažu za Večernji izvori iz MUP-a.
O tome kako će se Hrvatska službeno postaviti oko mehanizma
raspodjele kažu da će konačno mišljenje dati tek kad vide
prijedlog, koji još nije finaliziran. To se, prema najavama,
očekuje krajem ljeta na sastanku na Malti, donosi Večernji list.