Hoće li projekt uređenja špilje Vrlovke u Kamanju, odnosno uređenje prezentacijskog prostora iznad špilje ugroziti vrijedno arheološko nalazište iz kamenog doba?
Da bi se upravo to moglo dogoditi smatra kustos u karlovačkom Gradskom muzeju Lazo Čučković. On je dugi niz godina istraživao ovaj lokalitet, a sada smatra da bi najavljeno postavljanje prezentacijskog kioska s platoom i betonskim stepenicama nepovratno moglo devastirati ovaj vrijedni lokalitet na kojem su pronađeni i nalazi iz kamenog doba.
Strah od devastacije
– Ako se prije najavljene gradnje ne obave dodatna istraživanja na ovoj lokaciji, mogla bi biti napravljena velika šteta. Nažalost, to ne bi bio prvi primjer kad se pod izlikom zaštite prirodne baštine uništi kulturna baština, rekao je Čučković. To je, dodaje, kao da on dođe na Plitvice i razvali sedrenu barijeru da bi ispod nje vršio arheološko istraživanje. Smatra da je rješenje da se prezentacijski kiosk izmakne izvan područja nalazišta ili napravi montažna varijanta.
S obzirom da je već raspisan javni poziv za izbođenje radove na ovoj lokaciji u Kamanju, Čučković strahuje da su svi rokovi vrlo kratki upravo da bi se izbjeglo sustavno arheološko istraživanje.
Planirana suvenirnica
Kako nam je rečeno u Javnoj ustanovi Natura viva koja je zajedno s Općinom Kamanje nositelj projekta obnove špilje i uređenja okoliša, izrađen je glavni projekt uređenja prezentacijskog prostora špilje Vrlovka koji obuhvaća i uređenje platoa, te gradnju montažnog objekta drvene konstrukcije za prodaju ulaznica i suvenira, kao i WC i urbana oprema s interpretacijskim sadržajima.
– Predviđeno je i uređenje pješačkih prilaza na postojećem putu te prijelaza preko pruge. Kako bi se što kvalitetnije prezentirala arheologija oko špilje, u dogovoru s konzervatorima planirana su dodatna arheološka sondiranja i istraživanja. Dakle, projekt ima za cilj prezentirati i unaprijediti očuvanost biospeleoloških, arheoloških, geoloških i geomorfoloških vrijednosti lokaliteta, kažu u Natura viva-i.
“Puhanje na hladno”
Čučković, koji u ovom slučaju “puše na hladno”, navodi da je poučen iskustvima kad se devastacije arheoloških lokaliteta događaju i od onih koji se busaju kao zaštitari kulturne baštine. Kaže da su takvi primjeri zabilježeni kod obnove Starog grada Ozlja, a najnoviji je uređenje Starog grada Dubovca. Kako navodi Čučković, kroz dvorište dubovačke gradine izgrađena je kanalizacija a da se prije nije detaljno arheološki istražio taj dio. Devastacija je, kaže, nepovratno učinjena.
KAportal.hr