“Ubij Srbina”. Takva je poruka danas osvanula na tabli
Donjeg Ceranja, inače rodnog sela Milorada
Pupovca.
Srpska premijerka i hrvatski ministar branitelja se pak prepiru o
tome tko revidira povijest, a sve nakon što su ovaj vikend srpski
vojnici pokušali nenajavljeni ući u Hrvatsku.
I dok se po toj političko-medijskoj slici čini da su odnosi
Hrvatske i Srbije, te Srba i Hrvata na najgoroj razini zadnjih
dvadeset godina, brojke govore drugačije. Trgovinska razmjena
između dvije zemlje i dalje samo raste, na Jadranu je sve više
gostiju iz Srbije, a raste i broj doseljenih Srba.
Statistika ne bilježi rast međunacionalnog nasilja i
zločina iz mržnje
Istodobno statistika ne bilježi rast međunacionalnog nasilja i
zločina iz mržnje. Dapače, bar po tome jedna smo od najmirnijih i
najsigurnijih europskih zemalja.
Ako je bilo dileme kome je upućen natpis na ulazu u rodno
mjesto Milorada Pupovca, otklonjena je
plakatom s Pupovčevom slikom u samom mjestu.
I dok se Pupovac o ovom slučaju još nije oglasio, nastavilo se
prepucavanje oko subotnje zabrane ulaska u Hrvatsku srpskim
vojnicima koji su htjeli odati počast stradalima u Jasenovcu.
“Stvarno da revizija povijesti koja se u ovom trenutku događa u
Hrvatskoj je zastrašujuća”, poručuje Ana
Brnabić, predsjednica Vlade Srbije.
“Ako govorimo o pokušaju revizije povijesti dakako da Srbija to
pokušava kontinuirano činiti”, odgovara Tomo
Medved (HDZ), ministar branitelja.
Zadnji je ovo u nizu slučajeva ljubavi i mržnje vodstva dviju
susjednih država. U tom odnosu nekad su cvale ruže.
Tako se Boris Tadić u Vukovaru ispričao Hrvatima.
“Ovdje sam da poklanjajući se žrtvama još jednom uputim riječ
izvinjenja da Srbi i Hrvati, Srbija i Hrvatska okrenu novu
stranicu”, rekao je Boris Tadić, bivši
predsjednik Srbije 4. listopada 2010.
Ali stranicu je unazad vratio Aleksandar
Vučić, nekoć Šešeljev učenik. On nema sklonost
ispričavanju.
“Taj film, stoti put vam ponavljam, nećete da gledate”, poručio
je.
Njegov su dolazak u Zagreb, na poziv Kolinde Grabar
Kitarović kritizirali i lijevi i desni. A ona je,
na njegov zahtjev, prestala koristiti termin velikosrpska
agresija.
“Jeste li doista obećali Aleksandru Vučiću da nećete
spominjati termine velikosrpska agresija i genocid u
Srebrenici? Ma nemojte me to pitati, mislim… Ma
gledajte… Cijela moja politika govori o mojim stavovima, nema
uopće potrebe komentirati to i neću više komentirati takve izjave
jer uopće ne želim ulaziti u raspravu”, kazala je
predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
No, prije tjedan dana, sasvim slučajno u predsjedničkoj kampanji,
predsjednica je ipak otvorila tu temu rekavši da ju je to Vučić
molio, ali da mu to neće ispuniti. Udarivši šakom o stol,
zagrmila je da srpski tenkovi više neće u Vukovar.
Ali hoće u Beograd, pred Marakanu, prije utakmice Crvene Zvezde.
No, tenk su tu vidjeli samo Hrvati. Srbi kažu da to uopće nije
tenk.
“Ima gusjenice, ima i nekakvu maketu kupole koja je izgrađena.
Dakle, nije tenk”, uvjeravao je Nebojša
Stefanović, ministar unutarnjih poslova Srbije 27.
kolovoza.
A navijač kluba, čiji su igrači ulazak u Ligu prvaka slavili sa
šljemovima na oklonom vozilu, je i sam Vučić.
“Za koga navijaš? Za Rijeku? Tino, moraš da nađeš
neki bolji, veći klub da navijaš. Da budu Zvezda ili Partizan”,
rekao je Aleksandar Vučić, predsjednik
Srbije 24. kolovoza 2017.
Taj savjet nije usrećio Borisa Petka,
Srbina iz Uzdolja kod Knina. Dok je s prijateljima gledao
utakmicu Crvene Zvezde, u kafić su upali i napali ga maskirani
navijači Hajduka. To je pokrenulo novi val teških optužbi
političara.
“Žele i ovo malo Srba što je ostalo u Hrvatskoj protjerati”,
poručivao je Milorad Pupovac.
Ipak, statistika kaže da ovaj ružan incident nije pravilo.
U prošloj godini policija je evidentirala 33 zločina iz mržnje.
DORH je istraživao njih 53, a u 8 slučajeva donesena je osuđujuća
presuda. U odnosu na 2016. i 2013. zabilježen je pad takvih
zločina.
2017. smo, zahvaljujući bivšem ministru
poljoprivrede Tomislavu Tolušiću 5
dana bili u trgovinskom ratu. On je preko noći dvadesetdva puta
povećao carinske takse za uvoz proizvoda iz Srbije. No, pod
pritiskom s obje strane granice, Tolušić je poništio svoj potez.
Hrvatska i Srbija surađuju skladno
“Žao mi je ako se to ispolitiziralo, znači to tako nije trebalo
biti”, rekao je tada Tolušić.
Iako među političarima često pljušte optužbe i provokacije, na
nekim drugim, bitnijim poljima, Hrvatska i Srbija surađuju
skladno. To potvrđuje i Goran
Masnec koji je deset godina bio predstavnik HGK u
Beogradu.
“Mi smo prije dvije godine ponovno otvorili predstavništvo u
cilju toga jer nam je Srbija izuzetno važan trgovinski partner.
Ona nam je negdje između šestog i sedmog mjesta u uvozu i
izvozu”, kaže.
U prvih pola godine izvoz u Srbiju je u odnosu na isto razdoblje
lani porastao za 40 milijuna eura. Nešto manji rast bilježi uvoz.
U prvih osam mjeseci ove godine Hrvatska je izdala više od 11
tisuća radnih dozvola srpskim državljanima, gotovo isto koliko u
cijeloj 2018. 59 000 srpskih gostiju stiglo je ove godine na
Jadran, što je 12% više nego lani. 2018. u Hrvatsku se doselilo
čak pet puta više Srba nego 2017. Ali svi podaci koji
ukazuju na dobre odnose padaju u drugi plan kad pojedinačni
ispadi postaju međunarodni incidenti.