Na korak do Schengena: Hoćemo li ubrzo u Sloveniju bez čekanja na granici ili će nas susjedi blokirati?

Željko Lukunić/Pixsell

U Sloveniju bez čekanja na granici i kilometarskih karavana
kamiona! Hrvatska to dugo čeka i tome je sve bliže jer bi nam
Europska Komisija 16. listopada trebala dati zeleno svjetlo za
ulazak u Schengen.

”Čekamo da aktualna Komisija predsjednika Junckera prihvati svoj
prijedlog komunikacije prema Vijeću kako bi Hrvatska mogla
tražiti svoje članstvo u Schengenu među državama članicama”,
kazao je Andrej Plenković, HDZ, predsjednik Vlade.

Premijer Plenković sastao se sinoć s predsjednikom Europske
komisije, nakon čega je Juncker iznenadio susjede Slovence i
podržao Hrvatsku na putu u Schengen.

”Hrvatska treba postati punopravna članica Schengena i time
Komisija dovršava ocjenu u tom smislu”, poručio je Juncker.

Ulaskom u Schengen zatvorili bi se granični prijelazi pa
pregled putovnica i osobnih iskaznica na granici sa Slovenijom,
Mađarskom i Italijom odlazi u povijest. To otvara put većoj
slobodi kretanja i bržem prometu roba i usluga.

”Odbor za Schengen je početkom rujna konstatirao da je Hrvatska
ispunila svih osam cjelina. Dakle, brojne preporuke. Zaista smo
napravili velike iskorake i ono što očekujemo da kolegij
povjerenika to prihvati na nižim razinama”, kazao je u
četvrtak Andrej Plenković, predsjednik
Vlade.

Schengen je zamišljen kao teritorij jedne velike države, a
trenutno ima 26 članica. 22 su iz Europske unije, a tu su još
Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn. Bugarska, Rumunjska,
Cipar i Hrvatska čekaju da se pridruže.

”Kad uđemo u schengenski prostor onda smo u pravom smislu
članica Europske unije”, kazao je Vlaho
Orepić,
 bivši ministar unutarnjih poslova.

To što će Hrvatska uskoro dobiti zeleno svjetlo za Schengen ne
znači da odmah postaje i članica. S tim se moraju složiti i
ostale države u Europskoj uniji. Najviše ovisimo baš o našim
prvim susjedima Slovencima, a oni bi mogli tražiti da zauzvrat
prihvatimo presudu arbitražnog suda.

”Naši susjedi, Hrvati moraju pokazati da poštuju europske
demokratske i pravne standarde, vladavinu prava i međunarone
pravne odluke koje donose međunarodni sudovi”, poručio
je Miro Cerar, slovenski premijer.

”Nikakvom izjavom ne želim prejudicirati odluku slovenske Vlade
o hrvatskom pristupu schengenskom prostoru. Vjerojatno bi bilo
lakše kada bi Hrvatska ispunjavala svoje obveze iz arbitražne
presude”, smatra Borut Pahor, predsjednik Slovenije.

Tako su Bugari i Rumunji dobili zeleno svjetlo još 2011., ali
nisu u Schengenu jer su neke države stavile veto zbog korupcije i
organiziranog kriminala.

Schengen ne znači da se kontrole na granicama ne mogu ponovno
uvesti. Neke su članice to i napravile poput Njemačke, Austrije i
Švedske zbog terorizma i ilegalnih migracija. 2015. bilo je čak
1,8 ilegalnih migracija, a lani 150 tisuća. Hrvatska i danas ima
problem s ilegalnim prelascima. A štiti najdužu kopnenu granicu
Europske Unije, uskoro i Schengena. Policiju čeka težak posao.

”Najveći problem u policiji je standard našego policijskog
službenika, a pod broj dva je opremljenost iste te policije. To
je nešto gdje mi trebamo napraviti jedan hrabriji
iskorak”, poručio je Vlaho Orepić,
bivši ministar unutarnjih poslova.

U Schengenu danas živi oko 400 milijuna stanovnika, a kada mu se
napokon pridružimo – imat ćemo ista prava kao Nijemci i Francuzi.

RTL.hr

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest