Napad na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji – najvećem
svjetskom izvozniku nafte – ozbiljno je zaljuljao globalno naftno
tržište. Cijene su preko noći skočile, situacija je neizvjesna i
pitanje je koliko će tek rasti.
Probijena je psihološka granica od 10 kuna. I nije ovo prva
psihološka granica koja je probijena. Hrvatska je prošle godine
proizvela 790 tisuća kubika nafte i milijardu i 300 milijuna
kubika plina.
Još jedan utorak i poskupljenje goriva. Pun spremnik skuplji je
za 15 i pol kuna.
“Nije dobro. Cijena goriva u Njemačkoj i Skandinaviji je možda
kunu veća nego u Hrvatskoj. Za naš standard puno previsoko”,
jasno će Vjekoslav iz Varaždina.
“Ja nemam veliki rezervoar, tako da će biti 350, 400
kuna sad više”, dodaje Marija iz Zagreba.
“Koliko vam košta kad napunite cijeli tank? Sad ćemo
vidjeti. Prvi put tankiram, ali 450, 460 kuna”, kaže Bojan iz
Koprivnice.
Psihološke granice
Prošli tjedan cijene nafte na svjetskim tržištima porasle su oko
6 posto zbog napada na najveće naftno postrojenje u Saudijskoj
Arabiji.
Drugim riječima srezana proizvodnja velike naftne sile znači i
podizanje cijena. No, uz povećanje cijena goriva mogu li se
očekivati i druga poskupljenja?
“U Hrvatskoj s obzirom na naš geografski položaj i na puno
prijevoza svake robe ako cijene goriva ostanu na ovoj razini,
može se očekivati da će dosta roba i usluga poskupjeti. Ako se
cijene goriva vrate na ono stanje prije dva – tri tjedna onda ne
bi trebale poskupjeti”, govori Igor
Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu.
I da poskupe, ne bi to bio prvi put. I prije su prijevoznici bili
prisiljeni razmišljati o poskupljenju karata zbog povećanja
cijena goriva.
“Ovo što oni rade svakih 15 dana je zbunjujuće. Mi na trzistu
vise ne znamo kako bi poslovali i na koji način bi se prilagodilu
korisniku usluge”, govorio je direktor
autoprijevoznika Božo Grgurić 11.
svibnja 2006.
“Dođe 410 kuna, a gorivo bi došlo oko 1000 kuna”,
“Svaki dan putujem radi posla. Prijevoza drugoga nemam, onda idem
autobusom.”
Bilo je ovo prije 11 godina. Cijene su bile niže nego danas.
Običnim pretraživanjem lako je doći do podataka. 1999. litra
eurosupera 95 stajala je 4 kune i 3 lipe. Deset godina kasnije
poskupjela je za 98%. Dvadeset godina od one četiri kune skočila
je pak 151% ili dva i pol puta. Na 10 kuna i 12 lipa.
Kako tada tako i danas pričalo se o psihološkim granicama.
“Za kojeg je obećano da će se braniti da bude granica od 8 kuna
maloprodajne cijene Sad je došlo do probijanja te granice i bilo
je samo pitanje vremena kad će se probiti ta granica”, govorio je
Dekanić 27. prosinca 2007.
Igor Dekanić, naftni stručnjak i danas – 12
godina poslije kaže – psihološke granica se itekako pomjerila.
Objašnjava, to je termin skovan prije 30 godina.
“Kad su američki i energetski eksperti tadašnji kad su cijene
bile 20 dolara po barelu su 50 dolara proglasili psihološkom
granicom. Psihološka granica kao kategorija ja bih rekao je
marketinsko političko atraktivni pristup i nema svojih realnih
opravdanja”, kaže.
“Oni kažu pa nije nista za jedan rezervoar, ali ja nikad ne
napunim rezervar. Ne mogu. Previše je to.”
“A nezamjetno je, ali litra po litra je puno litara.”
Nema Vlade ni premijera koji nisu pričali o cijenama
goriva
“Za moj džep je. Pogotovo imam malo dete, pa da vidite kako
se to osjeti. A ne mogu nikam s malim detetom bez auta.”
Nema Vlade ni premijera koji nisu pričali o cijenama goriva.
Poskupljenja, usklađivanja, pa sve do izrada plana.
“Ne želim biti zli prorok, ali definitivno da je honey moon s
cijenama energenata završio, znači medeni mjesec na hrvatskom.
Prema tome, cijene energenata na svjetskom trzistu idu prema
gore”, govorio je bivši predsjednik Vlade Ivo
Sanader 20. travnja 2006.
“Mi smo kao Vlada svoje napravili nedavnim zahvatom us sustav
trošarina i to je to što smo rekli. To je ta mjera koju Vlada
može poduzeti”, poručivala je bivša predsjednica Vlade
RH Jadranka Kosor 4. travnja 2011.
“Što bude manje novca od trošarina zbog niže cijene po
barelu nafte značit će i da je gorivo jeftinije, pa će im
ostati vise novca za istu količinu goriva i onda mogu kupiti
nesto novo”, govorio je bivši predsjednik Vlade
RH Zoran Milanović 16. prosinca 2014.
Jeftinije u Sloveniji s većim plaćama, ali i u Srbiji i BiH
Hrvatska proizvodi oko 20% svoje potrošnje nafte i oko 50%
potrošnje plina. No, kad se gleda na maloprodajne cijene, to
izgled ovako u eurima po litri. U Hrvatskoj je litra oko euro i
33 centa. Jeftinije je u Sloveniji s većim prosječnim plaćama,
ali i u Srbiji i Bosni i Hercegovini. U Saudijskoj Arabiji ćete
litru platiti oko 53 centa, a u SAD-u 72.
“Kod nas su cijene goriva skuplje, zašto? Zato jer
su nafta i naftni derivati najoporeziviji proizvodi. Zahvaljujući
naftnim prihodima i prihodima od naftnih derivata jer otprilike
60% od maloprodajne cijene završi u nekom od oblika poreza ili
paradržavnih davanja zahvaljujući tome hrvatski proračun dobro
živi već zadnjih nekoliko godina”, jasno će Dekanić.
Za zorniji prikaz koliko nafte proizvedemo dovoljno je reći da je
iznos hrvatske proizvodnje na godinu jednak kao Saudijske Arabije
u jedan i pol dan.