VIDEO: Porazna statistika! Svaki treći školarac u Hrvatskoj je pretio, a 80 posto djece ne jede povrće

Svaki treći školarac je pretio, 80 posto djece ne jede povrće,
više od polovice ih ne pojede ni jednu voćku tjedno.

Da su navike loše govore statistike – koje su već godinama
porazne. Problem je, kažu nutricionisti, i u onome što djeca jedu
doma i kakve navike stvaraju.

Pizza, hot dog, zaslađeni sok, krafne. Sve to nađe se na tanjuru
osnovnoškolca u uobičajenom školskom danu.

“Evo što reći kada za međuobrok u osnovnoj školi jedu sladoled i
to se predstavlja kao mliječni proizvod”, pita se
Željka, majka osnovnoškolca iz Zagreba.

Ovako izgleda jedan od menija koji učenici dobiju u školi:

Hot dog za doručak, povrtna juha, piletina i povrće za ručak, i
burek od sira za užinu. 20 deka svakog od tog jela iznosi oko
2400 kalorija.

A preporučeni dnevni unos za dijete od prvog do trećeg osnovne je
oko 1855 kalorija. I tu još nismo ubrojali zaslađeni sok i čaj.

Nacionalni Vladin projekt Školska shema

“Takve stvari kad vidimo na meniju postavlja se pitanje jesu li
potrebne i nužne u dječjem jelovniku u školskom periodu obzirom
da djeca danas sve više stoje u školama, od jutra do popodne. Tu
bi onda ti meniji trebali biti izbalansirani”,
ističe magistrica nutricionizma Karmen
Matković
.

O učeničkom meniju odlučuju gradovi i županije, a moraju
slijediti smjernice Ministarstva zdravstva koje nerijetko krše.
Zato su meniji u raznim školama neujednačeni. Kako bi se izborili
problemom prehrane, u Ministarstvu poljoprivrede već sedam godina
provode nacionalni Vladin projekt Školska shema.

“Školska shema se provodi od 2013. godine u školama pri čemu se
djeci jedanput tjedno dijeli mlijeko i mliječni proizvodi,
odnosno voće i povrće. U njoj sudjeluje 350 tisuća učenika, 900
škola i 83 dobavljača”, poručuje ministrica
poljoprivrede Marija Vučković.

Voće na školskom stolu veseli i roditelje.

“Mislim, zadovoljna sam. Moram reći da djeca su onako, ako ne
moraju pojest, neće pojest. Ako mogu će izbjeći. Ali mislim da je
stvar navike”, kaže Marija iz Zagreba.

Koliko je teško uvesti zdravu naviku zna
nutricionistica Diana Glkuhak
Spajić
 koja je sastavila zdrave menije svim
učenicima u Sisku.

“Moram reći da je bio izazov uvesti ovakve jelovnike onako
odjednom u škole. Mlađa djeca, od prvog do četvrtog su puno bolje
prihvatili jelovnike nego oni stariji”, govori.

Namjera ministarstva je proširiti projekt na sve škole.

“Nekad treba malo više truda i sigurno je opterećenje školama,
ali isplati se da su nam djeca zdravija. Mlijeka, mliječnih
proizvoda, voća i povrća imamo dovoljno za svu školsku djecu”,
kazala je ministrica Vučković.

Škole se mogu prijaviti do 4. listopada da i njihovi učenici na
svojim klupama imaju domaću voćku. Pa s godinama možda ipak
umjesto sendviča djeca samovoljno izaberu jabuku.

RTL.hr

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest