U Hrvatskoj je evidentirano 438.000 živih branitelja,
izvijestio je u srijedu ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved
na skupu o braniteljskim mirovinama, poručivši kako su
branitelji temelj, a ne teret društva te da ne predstavljaju
prijetnju za mirovinski sustav.
“U hrvatskom društvu, hrvatski branitelji su temelj, a ne teret
društva. Ovdje ćemo analizirati postojeći zakonodavni okvir, i
kontinuitet nastanka ovakvog zakonodavnog rješenja o mirovinama s
posebnim propisima”, kazao je Medved na okruglom stolu u
Ministarstvu branitelja na temu mirovina hrvatskih branitelja.
“Posebno ćemo se osvrnuti na strukturu hrvatskih branitelja,
korisnika mirovinskog sustava, o njihovoj starosnoj dobi i o
njihovom stažu”, objasnio je Medved.
Na okruglom stolu predstavljeni su podaci Ministarstva koji su
pokazali da je u rujnu 2019. godine u evidenciji bilo ukupno bilo
sveukupno 508.605 branitelja – živih, poginulih, nestalih i
umrlih.
Od toga ih je 438.262 živih, njih 8397 je poginulo u ratu,
437 je nestalih, a 61.509 branitelja umrlo je od početka
Domovinskog rata pa sve do danas.
Branitelja korisnika mirovina, koje su raspoređene u devet
kategorija, bilo je 151.892 te im je prosječna mirovina
iznosila 4200 kuna. Najveću mirovinu od 7.000
kuna imaju obitelji poginulih branitelja čijih je korisnika
i najviše dok ratni vojni invalidi primaju 5700 kuna.
Hrvatskih branitelja koji su u radnom odnosu bilo je
190.408, a onih koji su u radnom odnosu i koriste mirovinu je
6954. Branitelja koji nisu u radnom odnosu i ne koriste mirovine
bilo je 74.627.
Prosječan mirovinski staž branitelja po općim propisima je 28
godina, dok je staž ratnih vojnih invalida 20 godina. Radi
usporedbe prikazan je prosječan mirovinski staž ostalih korisnika
mirovina u Hrvatskoj koji iznosi 30 godina.
“Očekujem da će ovaj okrugli stol uputiti javnosti snažnu
argumentiranu poruku o hrvatskim braniteljima korisnicima sustava
bez bilo kakvog oblika prijetnje za mirovinski sustav”, objasnio
je Medved.
Slično je poručila i pomoćnica ministra rada i mirovinskog
sustava Melita Čičak koja smatra da se sustav posebnih propisa u
okviru mirovinskog sustava treba rasvijetliti.
“Uvjerena sam da ćemo na kraju svi biti svjesni da to nije
nikakav destabilizirajući faktor u mirovinskom sustavu”,
zaključila je Čičak.