U Tanzaniji, Rumunjskoj, Gambiji, Kongu, Etiopiji, u svim tim
zemaljama prije ćete dobiti građevinsku
dozvolu nego u Hrvatskoj. Nevjerojatno, ali čak i u
Pojasu Gaze možete prije ishoditi dozvolu negoli kod nas.
Ovaj katastrofalni rezultat u resoru Predraga
Štromara pokazala je ljestvica Doing business.
Hrvatska je na 150. mjestu, a dozvola se čeka 146 dana.
I to nakon što su nam prije pola godine
u Ministarstvu graditeljstva obećali
da će procedura biti brža i jednostavnija i da čovjek više neće
morati obaviti 22 procedure da bi ishodio dozvolu.
Samobor se uz kremšnite i fašnik ponosi i
titulom grada koji najbrže izdaje građevinske dozvole u Hrvatskoj
i to već dvije godine zaredom.
“Mi smo najbrži u izdavanju tih građevinskih dozvola. Bilo nam je
potrebno 11 dana u 2017., 14 dana u 2018. i tu smo daleko iznad
prosjeka”, rekao je Željko Stanec, zamjenik
gradonačelnika Samobora.
Hrvatski je prosjek loš. Prema svjetskoj ljestvici, kad se gleda
izdavanje građevinskih dozvola, 2016. bili smo 126., a 2018. još
smo gori – 150. od 190 zemalja. Za vađenje dozvole potrebna su 22
koraka i 146 dana.
Ispred nas uspjela se plasirati i Tanzanija, iako se dozvola tamo
čeka 184 dana. Dva mjesta prije nas su i Zapadna obala i Pojas
Gaze, u kojima se unatoč vojnim napetostima dozvola dobije za 108
dana.
U travnju ove godine ministar graditeljstva hvalio se da ćemo
skočiti na svjetskoj listi. Obećavali su da će postupak biti
brži, jeftiniji i s 10 umjesto
22 koraka za izdavanje dozvola. Arhitekti tvrde da izmjene zakona
nisu dovele do pomaka.
Previše koraka
“Dali smo svoja mišljenja i sugestije, ali ništa nije usvojeno.
Samo u postupku smo promijenili da nećemo više raditi tiskane
primjerke objekata, nego ćemo ih sad raditi u digitalnom obliku.
Mislim da nismo puno promijenili jer je to isto kao kad smo
zamijenili olovku i počeli crtati na računalu. To je samo jedan
od načina prikaza. To nije način da ćemo umanjiti broj procedura
koje moramo napraviti”, rekao je Tihomil
Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreba – pa je
za vađenje građevinske dozvole i dalje potrebno napraviti previše
koraka.
Građevinske dozvole izdaju veliki gradovi ili županije, a
investitori bi za gradnju jedne kuće trebali
donijeti 10 kompleta papirologije teških pet
kilograma kako bi dobili građevinsku dozvolu.
Prekomjerna birokracija pokušala se od 2015.
zamijeniti eDozvolom. Na jednom mjestu se u
digitalnom obliku unesu svi potrebni formulari, a izdavanje
dozvole zatraži se samo jednim papirom.
Da bi građevinska dozvola bila odobrena, potrebno je ispuniti i
tzv. posebne uvjete, a njih izdaju institucije poput Vodovoda,
Plinare ili Elektre. Pa tako projektanti hodaju od institucije do
institucije, kojih ima 1700.
“”Digitalizacija nije pomogla”, kaže bivša ministrica
graditeljstva, “jer država i dalje traži previše.”
“Vi zaista možete u roku od jedan sat dobiti građevinsku dozvolu.
Predali ste sve što je, ovaj kaže: imaš, imaš, imaš i izdajem ti
građevinsku dozvolu. Taj postupak ‘da ti ovo sve imaš’ traje
predugo. Prekomplicirano je i na različitim razinama je
pripremljenosti”, rekla je bivša ministrica
graditeljstva Anka Mrak Taritaš.
Najbolje na svijetu proći ćete ako građevinsku dozvolu trebate u
Hong Kongu. Gotova je nakon 8 koraka i za 69 dana.
Najbolja europska država je Danska koja je na
četvrtom mjestu sa 64 dana.
U elitnom je društvu i Srbija, rangirana je kao 9. na svijetu, za
građevinsku dozvolu treba 11 procedura i 99 dana.
Zagreb ima vlastiti sustav
U Ministarstvu graditeljstva opet obećavaju da ćemo iduće godine
biti bolji.
“Veliki napredak koji mi očekujemo iz područja
građevinskih dozvola tek će se osjetiti iduće godine
jer sve ovo što smo radili sada ove godine će biti u izvještaju
tek iduće godine”, kaže državni tajnik u Ministarstvu
graditeljstva Željko Uhlir.
No s njime se ne slaže Matković: “Nažalost nećemo, zato što je
način uspoređivanja zemalja proveden na način kako se radi po
Zagrebu, a u Zagrebu nismo ni uveli eDozvolu. Efekta neće biti ni
sljedeće godine”.
Paradoksalno je da glavni grad Hrvatske nije u sustavu eDozvole.
“Oni (Zagreb) tvrde da nisu u stanju. Dakle, jedan grad koji ima
proračun od šest milijardi nije u stanju prilagoditi se
sustavu, a svi drugi gradovi jesu?”, rekao je Uhlir.
Zagreb ima vlastiti paralelni sustav, digitalizacija nije puno
pomogla pa je i dalje građevinsku dozvolu jednostavnije dobiti u
Etiopiji.