“Stota godina me dosta gazi. Gazim i ja nju, a i ona mene gazi”,
govori Josip Manolić, hrvatski političar,
bivši drugi predsjednik Vlade Republike Hrvatske, koji
trenutačno živi u trokatnici u Nazorovoj 57 koju je 60-ih godina
prošlog stoljeća sagradio prvi šef zloglasne OZNE, najbliži Titov
suradnik Ivan Stevo Krajačić.
Sto je pitanja koja se mogu i trebaju postaviti vitalnom
senioru, nekadašnjem moćniku Josipu Manoliću – o sukobima u koje
je ulazio, o onima koje je dobivao, ali i gubio. No, njegovih sto
godina ipak ograničavaju. Na pitanje tko je bio jači od
njega tijekom njegove političke
karijere odgovara: “Jači od mene su oni koji su me
nadživjeli!”
5 milijuna eura za vilu
Od njegovih suparnika i kolega nitko ga nije nadživio. Početkom
prošlog stoljeća, današnja Nazorova ulica zove se Mošinskoga,
po Adolfu Mošinskom koji je Zagrebom
vladao 12 godina i čiji je rekord srušio tek Milan
Bandić. Gradile su se prve vile buduće rezidencijalne
četvrti. Godine 1930. naš je sugovornik ima samo deset godina.
Nekretnina u kojoj živi nedavno je oglašena na prodaju, a cijena
je visoka. Priznaje Manolić, oko pet milijuna eura. Pet
milijuna eura za pet tisuća kvadrata atraktivne parcele na još
atraktivnijoj lokaciji u Nazorovoj. Manolić kuću dijeli s još tri
obitelji pa je i prodaju zajedno.
“Nije mi drago da je na prodaju jer sam na određeni način
sentimentalno vezan za kuću. Bor koji se tamo nalazi sam osobno
posadio”, kaže Manolić.
Uz bor, važna mu je i klupa jer su upravo na toj klupi, priča nam
Manolić, trojica predsjednika ispod drveta počeli svoje izborne
kampanje. Trojica spomenutih predsjednika
su Tuđman, Mesić i Josipović.
Tri predsjednika koja su ovdjezalazila i dva premijera koja su
ovdje živjela. Kada se ova nekretnina proda, bit će to simboličan
kraj jedne ere koja je počela na ovoj i susjednim adresama, pod
krovom koji je više desetljeća bio neslužbeni centar
političke moći u Republici Hrvatskoj.
“Kada je Tuđman dolazio iz Beograda u Zagreb, predsjednik grada
Holjevac dobio je nalog da se Tuđmanu osigura stan u Zagrebu”,
prisjeća se Manolić.
Od Manolićeve kuće u kojoj je adresu dijelio s prvim šefom
zloglasne OZNE Ivanom Stevom Krajačićem do
prvog susjeda – Franje Tuđmana. “Kad je Tuđman prvi put
uhićen, tada se Krajačić zainteresirao, a ja sam mu prenio da
treba vidjeti što će Tuđmanu ‘napakovati’”, kaže Manolić.
Aparthotel Đure Dečaka
Samo dva kućna broja od Manolićeve adrese građevinski radnici
dovršavaju aparthotel. Preuređuje se zgrada Hrvatskoga lovačkog
saveza. Đuro Dečak, dugogodišnji
predsjednik Saveza, u telefonskom razgovoru rekao nam je kako su
tu zgradu više godina pokušali iznajmiti, no da interesa nije
bilo.
Od aparatmana koji će biti gotovi uoči hrvatskoga
predsjedanja Vijećem Europe, kaže, očekuju veće prihode. Radnici
su zatvorili i mali bazen o kojem su u vrijeme socijalizma
kružile legende. Moćni stanar bio je Ivan Krajačić Stevo, a
govorilo se kako se za njega dovoze cisterne morske vode.
Šezdesetih godina vlasnik te parcele postaje tadašnje
Izvršno vijeće, koje za nacionalizirani teren isplaćuje
naknadu Jurju Krnjeviću,
jednom od prvaka HSS-a.
uća se gradi za Josipa Manolića i Ivana Krajačića-Stevu za kojeg
mnogi tvrde da je bio jedan od najmoćnijih političara i najbližih
Titovih suradnika.
“On je čovjek koji je osobno bio povučen i nije bio sklon
avanturama osim političkim avanturama koje su u to vrijeme bile
dosta burne vezano uz njegov sukob s nekim prijateljima,
vršnjacima iz Srbije”, govori nam Manolić.
“Najvažnije što o njemu znamo jest da se možemo složiti da ne
znamo puno. I upravo zbog toga Krajačić je odličan materijal
za raznorazne urbane legende, za raznorazna preuveličavanja, ali
s druge strane, i za prešućivanja”, kaže
povjesničar Hrvoje Klasić.
Tko je Krajačić?
Povjesničar Hrvoje Klasić objašnjava zašto se o liku i
djelu Ivana Krajačića – komunista, španjolskog borca,
sovjetskog špijuna, Titova intimusa i moćnog obavještajca –
malo zna.
“Navodno je Tito njemu vjerovao više nego ikome i volio ga je
imati u svojoj blizini u kritičnim trenucima, bilo da se radilo o
političkim sukobima sa Staljinom ili Rankovićem, ili bili to
zdravstveni problemi”, kaže nam Klasić.
“Ivan Krajačić je izrazito neugodan, ne osobito obrazovan, čovjek
koji je imao problema sa zadahom. Nije slika i prilika nekog
James Bonda, ali on je kreator Titove privatne obavještajne
službe. Bio je neka vrsta Titova anđela čuvara”, govori
novinar Boris Rašeta.
Novinar Boris Rašeta objašnjava zanimanje za Krajačića – čovjeka
iza kojeg nije ostalo puno dokumenata ni pisanih tragova.
“Ljudi upućeni u njegov život govore mi da je bio pripadnik
stare sovjetske obavještajne škole koja je na vrijeme počistila
sve arhive iza sebe i nije ostavila nikakav pisani trag”, govori
Rašeta.
“Krajačić je bio od velikog interesa tog vremena u ovom dijelu
Euorpe. Ako je točno, a nešto od toga je točno, da je on bio
agent Sovjetske vojnoobavještajne službe”, kaže Manolić.
Tko je tvorac ideje Golog otoka?
Nedostupnost arhiva jugoslavenske UDBE razlog je i zašto se
još ne zna tko je idejni začetnik Golog otoka. Ideju je
blagoslovio Kardelj, glavni operativac bio
je Ranković, a potragu za prikladnim
mjestom obavili
su Augustinčić i Ivan
Krajačić. Sredinom šezdesetih dogodit će se incident u
Jasenovcu s izaslanstvom srpskoga SUBNOR-a.
“Tada, koliko mi se čini, Krajačić je u pijanom stanju
izaslanstvu srpskoga SUBNOR-a rekao rečenicu u stilu: ‘Nisam
vas dovoljno ovdje pobio’, misleći pritom na Srbe”, govori nam
Rašeta.
“Došlo je do fizičkog obračuna jer je navodno Stevo Krajačić čak
govorio na način da je umanjivao odgovornost ustaškog režima za
Jasenovac”, kaže povjesničar Klasić.
Nakon toga umirovljen je s pozicije predsjednika Sabora, ali i
dalje nastavlja odlaziti na Brijune Titu i Jovanki. Inače, to je
rečenica zbog koje bi svatko drugi završio na dugogodišnjoj
robiji.
“Krajačić nije bio nacionalist, nego je bio čovjek Titove sorte”,
kaže Manolić.
Stanari Nazorove postaju odbačeni partijski kadrovi ili
disidenti, ulaze u nemilost, ali ne izlaze iz stanova.
“Nisu se smjeli baviti politikom, ali nisu završili na ulici,
nisu postali socijalni slučajevi i nisu umrli od gladi”, kaže
Klasić.
Vila za Tita
Prije svoje ostavke Krajačić je za Tita sagradio Vilu
Zagorje.
“Tito vilu Zagorje nikad nije volio. Bio mu je to prazan prostor,
pompozan, odveć modernistički i prevelik”, kaže Rašeta.
Za razliku od Broza hrvatski su predsjednici zavoljeli vilu
na Pantovčaku. Aktualna predsjednica još nije, iako je to
najavila prije više od godinu dana, otvorila građanima šumu
na Pantovčaku. Preseljenje s te adrese bila je jedna od važnijih
točaka obećanja predsjednice Grabar-Kitarović u mandatu koji je
sada pri kraju.
“Recite mi, što je dobro napravila za društvo i za svoje biračko
tijelo?”, pita Manolić koji ne misli ni da Miroslav Škoro
ima puno šanse.
“Miroslav Škoro je pjesnik. Zamislite pjesnika da mora voditi
državnu politiku!”, govori Manolić. Ne krije da na sljedećim
izborima tipuje na Milanovića.
Tko će kupiti vilu?
Hoće li se ova nekretnina s puno suvlasničkih dijelova brzo
prodati?
“Činjenica je da se stari ljudi ne vole seliti, nego vole sjediti
tamo gdje sjede”, kaže Manolić.
Upućeni u tržište nekretnina kažu kako je ključna lokacija,
a Nazorova je uvijek bila privlačna. Problem je što, za razliku
od manjih stanova za obične smrtnike, trenutačno postoji više
skupih nekretnina koje su na prodaju, a manje onih koji ih mogu
kupiti. Najstariji stanar ove kuće je prema prodaji ravnodušan i
već pomalo umoran.