Prema najnovijim podacima HNB-a, dug opće države krajem srpnja
iznosio je 297 milijardi kuna. To je čak 10,8 milijardi kuna više
nego krajem 2018. godine i 13,6 milijardi više nego na početku
mandata Vlade Andreja Plenkovića.
Kao što smo već ranije pisali, na početku Plenkovićeve vladavine,
u studenom 2016. godine, dug opće države iznosio je 283,4
milijarde kuna. 297 milijardi krajem srpnja i 298 milijardi
krajem lipnja ove godine su najviše razine duga opće države od
kada je njegova Vlada zauzela pozicije u Banskim dvorima.
Plenković i prošli tjedan govorio o smanjenju javnog duga
No, usprkos tom povećanju duga od 13,6 milijardi kuna, premijer
Andrej Plenković voli isticati brojku o padu udjela duga u BDP-u.
No, on ne pada zato što država smanjuje iznos duga, nego zato što
BDP neprestano raste od trećeg kvartala 2014. godine. Pa se tako
udio duga u BDP-u smanjuje.
O smanjenju javnog duga premijer Andrej Plenković govorio je i na
prošlotjednoj sjednici Vlade kada je predstavljen proračun za
2020. godinu.
“Smanjenje javnoga duga, kao jedna od naših ambicija u okviru
strategije o uvođenju eura, Europskog tečajnog mehanizma 2, do
kraja ove godine bi trebali biti na otprilike 71,3 posto. To je
izrazito ubrzano smanjenje javnog duga što, također, jača naš
međunarodni položaj”, kazao je Plenković i dodao da je izrazito
važno da se nastavi “kontinuitet politike fiskalne
konsolidacije”.
Iznos duga raste, a udio u BDP-u se smanjuje. Kako?
Kako je moguće da iznos duga od početka mandata naraste za 13,6
milijardi kuna, a premijer svejedno govori o padu javnog duga,
najbolje je prije nekoliko mjeseci objašnjeno u “Izvješću o
proceduri prekomjernog proračunskog manjak i razini opće države u
Republici Hrvatskoj”, objavljenom na stranicama Državnog zavoda
za statistiku.
“Konsolidirani dug na kraju 2018. iznosio je 284 694 milijuna
kuna ili 74,6% BDP-a, dok je u 2017. iznosio 284 316 milijuna
kuna, odnosno 77,8% BDP-a. U 2016. dug je iznosio 282 766
milijuna kuna, odnosno 80,5% BDP-a, dok je u 2015. iznosio 284
373 milijuna kuna, odnosno 83,7% BDP-a”, stoji u tom dokumentu iz
travnja ove godine.
Iz tih podataka jasno se vidi se udio duga u BDP-u smanjuje zbog
rasta BDP-a, a ne zato što hrvatske Vlade realno smanjuju dug
opće države. Dapače, Plenkovićeva ga je povećala za 13,6
milijardi kuna.