Institut za razvoj poslovnog upravljanja
(IMD) iz Lausanne, kojem je hrvatsko Nacionalno
vijeće za konkurentnost partnerska institucija, objavio je
izvješće IMD – Svjetska ljestvica talenata
2019. I
Izvješće uključuje 63. zemlje koje su trenutno rangirane u IMD –
Svjetskom godišnjaku konkurentnosti. U Izvješću o talentima
Hrvatska se nalazi na 53. mjestu te je poboljšala svoju poziciju
za 1 mjesto u odnosu na prošlu godinu.
Izvješće ocjenjuje sposobnost zemlje da izgradi, privuče i zadrži
nadarene osobe kako bi stvorila bazu talentiranih osoba potrebnih
za povećanje konkurentnosti i rast gospodarstva. Izvješće se
bazira na tri ključna faktora:
Ulaganje i razvoj – podizanje kvalitete
obrazovnog sustava kroz javne investicije u cilju povećanja broja
talentiranih osoba u zemlji.
Faktor privlačnosti – sposobnost zemlje da
zadrži svoje nadarene osobe i privuče nadarene osobe iz
inozemstva.
Faktor spremnosti – mogućnost zemlje da
udovolji zahtjevima tržišta rada za potrebnom radnom snagom i
stvaranje baze talentiranih osoba.
Ove godine Švicarska je ponovno prva na ljestvici, a slijede
Danska, Švedska, Austrija, Luksemburg, Norveška, Island, Finska,
Nizozemska i Singapur dok se na dnu ljestvice nalaze Meksiko
(60.), Brazil (61.), Venezuela (62.) i Mongolija (63.). Od
zemalja novih članica EU, najbolje su
rangirane Estonija (27.), Litva (28.), Slovenija (31.), Latvija
(34.), Poljska (37.) Češka (39.), i Mađarska (45.).
“Odnos našeg društva prema talentima posebno je osjetljiv u
vrijeme odlazaka mladih kao i ostalih demografskih problema
kojima svjedočimo. Stvaranje uvjeta za razvoj talenata, njihovo
zadržavanje i spremnost društva za (budući?) opstanak i boljitak
u globalnim uvjetima temeljne su odrednice kojima bi se trebali
voditi. Ovogodišnje izvješće IMD-a pokazuje da smo se pomakli
prema vrhu za jedno mjesto, ali i pokazalo da ne možemo biti
zadovoljni 53. mjestom. Ono što posebno ukazuje na naše probleme
je struktura naših pozicija po pojedinim kriterijima. Možemo biti
zadovoljni visokim izdvajanjem vlade po srednjoškolskom učeniku,
kao i omjerima učenik-nastavnik, ali i duboko zabrinuti našom
nesposobnošću za zadržavanje talenata i nespremnošću za
pozicioniranje u budućnosti. Stoga ovu rang listu prihvatimo kao
poticaj na akcije koje će nas bolje osposobiti za društvo znanja
i vještina i tako osigurati boljitak našim građanima”, istaknuo
je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog
vijeća za konkurentnost.
I ove godine europske zemlje dominiraju na ljestvici talenata. Od
prvih 10 mjesta, 9 se odnosi na zemlje Europe. Za to su zaslužni
izvrsni obrazovni sustavi europskih zemalja koji izdvajaju Europu
od ostalih regija svijeta. Većina europskih zemalja u prosjeku
ima visoku razinu ulaganja u obrazovanje i to od primarne do
tercijarne razine. To im omogućuje da razvijaju lokalne talente i
istodobno privlače strane, visokoobrazovane stručnjake, na koje
se mnoge europske kompanije oslanjaju.
Na dnu po faktoru spremnosti
Rezultati istraživanja temelje se na 3 faktora koji sadrže ukupno
32 pokazatelja. Dio pokazatelja su statistički podaci dok je
drugi dio pokazatelja dobiven kroz istraživanje mišljenja
gospodarstvenika.
Hrvatska je najbolje pozicionirana po faktoru ulaganja i razvoja
(36.). Kao prednosti ističu se izdvajanje vlade za obrazovanje po
učeniku (postotak BDP-a po glavi stanovnika u srednjoškolskom
obrazovanju) te omjer učenika i profesora u osnovnim i srednjim
školama. Kao nedostatak navodi se nedovoljno ulaganje kompanija u
trening zaposlenika.
Po faktoru privlačnosti da zadrži nadarene osobe i privuče strane
talentirane osobe Hrvatska se nalazi na 61. mjestu. Kao prednost
izdvojen je indeks troškova života, a nedostatak je u privlačenju
i zadržavanju talentiranih osoba te njihovom odlasku (brain
drain).
Kod faktora spremnosti zemlje za udovoljavanjem zahtjevima
tržišta za kvalificiranom radnom snagom nalazimo se na 60.
mjestu. Prednost su nam diplomanti prirodnih znanosti (%
diplomiranih studenata u ICT-u, inženjerstvu, matematici i
ostalim prirodnim znanostima), a nedostaci su nam u području
dostupnosti osoba s financijskim vještinama te međunarodnog
iskustva višeg menadžmenta, objavljeno je u istraživanju čije
detalje možete naći ovdje.