Sezona je prehlada i gripe, a to znači da ova dva virusa
cirkuliraju prostorima kojima se krećemo. Istodobna zaraza
prehladom i gripom zvuči kao scenarij iz noćne more, no to se
nasreću ne događa često jer jedno najčešće isključuje drugo,
pokazalo je novo istraživanje.
Znanstvenici su ustanovili da zaraza virusom gripe smanjuje
izglede da se kod oboljelog razvije istodobna infekcija virusom
prehlade, piše Live Science.
“U sezoni gripe manja je istodobna mogućnost prehlade koju
uzrokuje rinovirus, njezin glavni uzročnik”, kazao je glavni
autor studije dr. Pablo Murcia, viši
predavač u Centru za istraživanje virusa na Sveučilištu u
Glasgowu.
Znanstvenici obično odvojeno proučavaju viruse prehlade i gripe,
“no u ovom smo slučaju oba virusa proučavali zajedno, kao da se
radi o nekoj vrsti ekosustava”, pojasnio je Murcia.
Kad shvatimo na koji način djeluju virusi i kako jedna virusna
infekcija može pogodovati drugoj ili je eventualno spriječiti,
možda ćemo uspjeti razviti i bolje načine ciljane borbe s
virusima, kazao je. On i kolege su analizirali podatke
prikupljene među više od 36.000 osoba u Škotskoj. Radilo se o
44.000 uzoraka brisa grla i nosa testiranih na respiratorne
bolesti u devetogodišnjem razdoblju.
Uzorci su testirani na 11 vrsta respiratornih virusa, poput
rinovirusa, virusa gripe tipa A i B, respiratornog sincicijskog
virusa i adenovirusa.
Pokazalo se da je u testiranoj populaciji 35 posto osoba bilo
pozitivno na barem jedan virus, a tek 8 posto ih je bilo
pozitivno na ‘koinfekciju’ najmanje dvaju virusa.
Računalna analiza podataka upućuje na manji broj slučajeva zaraze
rinovirusom, koji se obično javlja tijekom zime, otprilike u isto
vrijeme kad je evidentiran veći broj slučajeva sezonske gripe,
kazala je koautorica studije Sema
Nickbakhsh, znanstvena suradnica u Centru za
istraživanje virusa.
Kad su istraživači proučili izolirane slučajeve zaraze među
pacijentima, ustanovili su da je među osobama zaraženim gripom
tipa A evidentirana 70 posto manja vjerojatnost od istodobne
zaraze rinovirusom, u usporedbi s bolesnicima zaraženim drugim
vrstama virusa.
Znanstvenici još ne znaju koji je točan razlog inhibicijskog
učinka između virusa gripe i rinovirusa, no pretpostavljaju da se
virusi međusobno nadmeću u nastojanju da se repliciraju.
“Vjerujemo da se, poput lavova i hijena koji se bore za hranu u
kenijskom nacionalnom parku Masai Mari, respiratorni virusi bore
za svoje ‘resurse’ u dišnim putevima”, slikovito je pojasnila dr.
Nickbakhsh.
Znanstvenici provode dodatne eksperimente da bi ustanovili kakva
je interakcija između rinovirusa i virusa gripe. Nadaju se da će,
ako shvate biološke mehanizme koji su temelj interakcije virusa
razviti bolje načine suzbijanja njihova širenja.
Rezultati studije objavljeni su u ponedjeljak u časopisu
Proceedings of the National Academy of Sciences.