Većina mladih u najmanje desetak europskih zemalja nema osjećaj
nikakve vjerske pripadnosti, što dokazuje trend postupnog
skretanja Europe prema postkršćanskom društvu, piše
britanski Guardian pozivajući se na istraživanje
objavljeno u srijedu.
Istraživanje provedeno na mladima od 16 do 29
godina u 21 europskoj zemljipokazalo je da je
najnereligioznija zemlja Češka u kojoj 91
posto ispitanika iz te dobne skupine nema nikakvu vjersku
pripadnost.
Jednako je odgovorilo između 70 i 80 posto mladih u Estoniji,
Švedskoj i Nizozemskoj. Više od 50 posto mladih bez vjerske
pripadnosti je u Velikoj Britaniji, Mađarskoj, Belgiji,
Francuskoj, Finskoj, Danskoj, Norveškoj i Španjolskoj.
S druge strane, najreligioznija zemlja je Poljska gdje je mladeži
bez vjere samo 17 posto, a slijedi je Litva s 25 posto.
Istraživanje nije provedeno u Hrvatskoj
Rezultati su objavljeni u izvješću Europska mladež i religija
koje potpisuje Stephen Bullivant, profesor teologije i
sociologije religije na londonskom katoličkom sveučilištu St
Mary’s, u suradnji s pariškim Katoličkim institutom (ICP).
Temeljeni su na podacima iz europskog socijalnog istraživanja
(ESS) provedenog od 2014. do 2016. godine.
“Religija je pri kraju snaga”, kaže Bullivant. “Uz časne iznimke,
sve više mladih ne identificira se s religijom”.
To će u budućnosti vjerojatno biti i izraženije, smatra.
“Kršćanstvo kao zadano, kao norma, stvar je prošlosti i to
vjerojatno zauvijek. Ili barem za idućih sto godina”, tvrdi
Bullivant.
Ipak, ističe velike razlike među državama. “Zemlje koje su jedna
do druge, slična kulturnog nasljeđa i povijesti, imaju jako
različite vjerske profile”.
Dvije najreligioznije, Poljska i Litva, i dvije
najnereligioznije, Češka i Estonija, postkomunističke su zemlje.
Prakticiranje vjere
Trend sve manjeg povezivanja s vjerom potvrđen je i kada su mlade
pitali o prakticiranju vjere. Samo u Poljskoj, Portugalu i Irskoj
ih je više od 10 posto odgovorilo da idu na misu najmanje jednom
tjedno.
U Češkoj ih je 70 posto odgovorilo da nikada ne idu u crkvu, a u
Velikoj Britaniji, Francuskoj, Belgiji, Španjolskoj i Nizozemskoj
između 55 i 60 posto.
Bullivant kaže da je zanimljivo istaknuti da su šest
najkršćanskijih zemalja iz istraživanja one s povijesnom
katoličkom većinom (Poljska, Litva, Austrija, Slovenija, Irska,
Portugal), a ne protestantskom ili pravoslavnom.
A i među onima koji se izjašnjavaju katolicima razlike su velike.
Više od 80 posto mladih Poljaka kažu da su katolici i više od
pola njih redovito ide na misu. U Litvi je, pak, 70 posto
katolika, a na misu ih ide samo pet posto.
Po Bullivantu, mnogi mladi Europljani su bili kršteni i poslije
više nisu zakucali na crkvena vrata. “Kulturološki vjerski
identitet sve manje prenosi s roditelja na djecu. Kao da se odmah
s njih ispere”, plastično je objasnio.
“Za 20 ili 30 godina crkvene zajednice će biti manje, ali će im
vjernici zato biti mnogo više posvećeni i odaniji”, zaključio je.