Klijenti banaka u Hrvatskoj od 1. studenog napokon će
transparentno moći znati što sve bankama plaćaju.
Razlog je usklađivanje s direktivama Europske unije, a novost je
i da će građani ponude moći uspoređivati putem HNB-ove aplikacije
kako bi mogli odabrati najbolju. Uz to, jednom na godinu morat će
slati obavijesti korisnicima o ukupnoj naplati svih troškova
vođenja računa, zanimljivo što plaća bankama ne zna ni sam
guverner.
Višegodišnjem padu kamatnih stopa u Hrvatskoj došao je kraj. Neke
su banke prvi put dostavile obavijest klijentima da će im kamatna
stopa na stambeni kredit porasti.
Riječ je o dužnicima koji su uzeli kredit u bankama čija je
referentna kamatna stopa EURIBOR. Zasad se radi o malom povećanju
rata kredita, ali nakon krize s švicarskim frankom – mnogi
korisnici kredita su zabrinuti.
Nizu dobrih vijesti o padu kamata na stambene kredite, čini se,
došao je kraj. Zbog rasta euribora banke su podigle rate
stambenih kredita vezanih uz tu referentnu kamatnu stopu. HNB
kaže, ništa alarmantno.
“Kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj su na povijesno
najnižim razinama i one su u biti niže nego što bi pokazivao
rejting zemlje. One će u najvećoj mjeri ovisiti o tome kako će se
kretati u kratkom roku ocjena kreditnog rizika Hrvatske” , kaže
guverner HNB-a Boris Vujčić.
Rast mjesečnih rata je još uvijek minimalan i za prosječne
kredite iznosi od 10 do 63 lipe. Iz Erste Banke tvrde kako nema
mjesta za uzbunu.
“Razine EURIBOR-a i dalje karakteriziraju stabilna kretanja i
niska razina kolebljivosti, te je samim tim utjecaj na visinu
otplatnih rata simboličan.”
Za razliku od tih kredita, kamatne stope kredita vezanih uz
Nacionalnu referentnu stopu će nastaviti padati kroz idućih pola
godine pa se savjetuje promjena baš na tu referentnu stopu.
“NRS kao nacionalna referentna stopa daleko je bolji promjenjivi
parametar nego euribor jer euribor nema veze s našim monetarnim
sustavom niti krediti koji se plasiraju u Hrvatskoj imaju veze s
euriborom”, ističe saborski zastupnik Goran
Aleksić.
Trenutno najmanja kamata na stambene kredite iznosi 3,82%. To je
više nego u Slovačkoj, Sloveniji ili Estoniji. Danas je Vlada
prihvatila novi zakon o subvencioniranim kreditima koji će
maksimalnu ratu ograničiti na 3,75%, ali ministar očekuje da će
ona biti i manja.
“Između 2 i 3% će biti nekakva realnost. Kad uđemo u europsku
monetarnu uniju onda će biti i još povoljnije kamatne stope”,
kaže ministar graditeljstva Predrag
Štromar.
Niske kamatne stope utječu i na tržište nekretnina. Na području
Zagreba cijene stanova su u godinu dana porasle od 6 do 8 posto,
ali u isto vrijeme ostvareno je 30% manje kupoprodaja. Za taj
nesrazmjer struka krivi upravo subvencionirane kredite.
“Opet su najavljene subvencije, mi imamo zastoj na tržištu. U
ovom trenutku imamo zastoj, prodavatelji imaju velika
očekivanja”, jasno će Boro Vujović iz
Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
Mnogi od njih zbog toga drže visoke cijene svojih nekretnina.
Kupci pak ne kupuju jer čekaju nove subvencije.