Centralni krak “Balkanske rute” opet postaje sve aktivniji, a
prema statističkim podacima, količine zaplijenjenog heroina se
smanjuju, međutim, prema podacima iz policije, njegova kvaliteta
je sve bolja.
Najnižu prosječnu vrijednost u čistoći, od 8,4 posto, heroin je
imao 2011. godine, a prošle godine kvaliteta je narasla do 21,1
posto u ukupnim zapljenama tijekom 2017. godine.
Procjenjuje se da su osnovni razlozi porasta čistoće heroina na
tržištu veća dostupnost, sofisticiraniji načini proizvodnje i
strategija distribuiranja na ulice koja uključuje manje
posrednika.
Hrvatska je primarno tranzitna zemlja za razne vrste
krijumčarenja, a heroin tradicionalno dolazi iz Afganistana
južnim krakom “Balkanske rute”, gotovo isključivo cestovnim
prometom. Bez obzira na sve veću dostupnost sintetskih preparata,
i dalje je tražena supstancija i ne nestaje s tržišta,
piše Slobodna
Dalmacija.
Heroin je i dalje glavni opijat i u Europi, a trend porasta
njegove čistoće vidljiv je i ondje. U svemu je posebno
zabrinjavajuća sve viša europska procjena broja smrtnih slučajeva
zbog predoziranja, koja je u porastu već tri godine zaredom.
Heroin se povezuje s mnogima od tih smrtnih slučajeva, a gotovo
je identično i u Hrvatskoj.
Prošle godine njegova cijena kretala se u rasponu od 300 do 600
kuna za gram, a o njemu je ovisilo 92 posto opijatskih ovisnika.
Od 2008. do 2016. broj novih ovisnika u tretmanu se smanjivao, da
bi se u 2017. godini ponovno povećao za 19,4 posto.
Kad se heroinu pribroje i ostala sredstva iz skupine opijata
(metadon, ostali opijati, buprenorfin, tramadol i fentanyl), to
iznosi 80,7 posto od ukupnog broja osoba s problemom ovisnosti
liječenih u 2017. godini.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2017.
godinu, najmlađa zabilježena liječena osoba imala je 13, a
najstarija 76 godina. Zadarska županija prednjači u
liječenju ovisnika ( 496,2 na 100.000 stanovnika), a slijede je
Istarska, Šibensko-kninska, Grad Zagreb, Primorsko-goranska pa
Splitsko- dalmatinska. Za cijelu je Hrvatsku stopa iznosila 248,3
na 100.000 stanovnika, piše Slobodna
Dalmacija.