Jeste li znali da plastika čini 85 posto otpada na plažama? Ili
da svaki Hrvat u prosjeku proizvede 403 kilograma
smeća godišnje, a da od toga samo 78 posto komunalnog
otpada završi na odlagalištu?
Europska unija godišnje proizvodi više od 2,5
milijardi tona otpada, uključujući 25,8 milijuna tona
plastičnog otpada, a manje od 30 posto te količine se reciklira.
Teško je razmišljati o smeću kojeg sami proizvodimo, pogotovo
kada nam misli lete na početak školske godine, godišnji odmor,
mirovinsku reformu ili, primjerice, na smanjenje poreza o
hrani.
Govoreći o hrani, jeste li znali da građanin
Hrvatske na dan baci oko pola
kilograma hrane, što je ukupno 380
tisuća tona na godinu ili gotovo 16 tisuća nakrcanih šlepera?
Zato je Odbor Europskog parlamenta za okoliš donio uredbu po
kojoj svaka zemlja članica treba povećati udio komunalnog otpada
koji se reciklira. Prema prijedlogu uredbe o kružnom
gospodarstvu, taj udio treba biti povećan sa 44 na 55 posto do
2025. godine, do 2030. bi se taj broj trebao popeti na 60 posto,
a 2035. bi trebao iznositi 65 posto.
To bi bilo krasno da Hrvatska nije jedna od 14 zemalja članica
kojoj prijeti opasnost da neće ispuniti cilj recikliranja 50
posto komunalnog otpada do 2020. godine.
Na tragu promjene
No, jedna djevojka odlučila je stati tome na kraj krenuvši od
sebe same. Razgovarali smo s 26-godišnjom Anamarijom
Prgomet koja stoji iza pokreta Zero Waste
Croatia.
A tko može bolje objasniti što je to zero
waste nego osoba koja ga prakticira već nešto više od
godinu dana. Zero waste je, kako objašnjava
Anamarija, novi nivo veganskog
aktivizma koji je ujedno i pokret i životni stil.
To je filozofija koja podrazumijeva da se ništa ne odlaže na
odlagališta niti na spaljivalište. Cilj je da se što više otpada
ponovno iskoristi, reciklirati. Također se trude manje kupovati,
a sami proizvode kozmetičke proizvode i hranu.